Nevjerojatnu moć ima taj TikTok: apsurde pretvara u globalne hitove, a mnogi od njih teško sjedaju na želudac našeg planeta. Širenje glupih videa i još glupljih izazova i štetnih pothvata prijeti cijelom ekosustavu
TikTok već je neko vrijeme jedna od najpopularnijih društvenih mreža, koja ne samo da je preuzela internet, već i kontrolu u stvaranju brojnih trendova. Nevjerojatan je utjecaj koji imaju kratki videoisječci koje svakodnevno prati više od milijardu korisnika mreže koja je u 2021. bila najpreuzimanija aplikacija, a samo u SAD-u njome se koristi 70 posto tinejdžera, navodi Ksat.com.
Kao kod većine platformi, i ovdje se trendovi razvijaju velikom brzinom. Često upitne ideje u nekoliko minuta dobivaju milijunsku gledanost i počinju se kopirati, a neki TikTok trendovi dali bi se opisati rečenicom da ‘gdje ima mnogo ljudi ponekad nedostaje malo pameti‘. Nerijetko se TikTokom širi i ne baš pohvalan sadržaj koji stvara trendove poput onog koji potiče korisnike da zadrže dah do gubitka svijesti, a ne jednom se dogodilo da su zbog takvih trendova neki korisnici stradali. Zbog svoje rasprostranjenosti TikTok ima moć i najveću glupost u trenutku pretvoriti u viralan hit, a u posljednje vrijeme se sve više postavlja pitanje koliko neki TikTok trendovi, među ostalim, štete okolišu.
Preobrazba punoglavaca
Jedan od nedavnih trendova koji se pridružuje listi upitnih pokrenuo je TikToker imena Thinfrog, kojem je želja stvoriti vojsku žaba, a trend u kojem se životinje seli u njima neprirodne uvjete za razvoj mogao bi imati posljedice za ekosustav. Početkom godine spomenuti je TikToker počeo objavljivati videozapise u kojima spašava punoglavce iz lokalnih jezerca koja su presušivala i seli ih u vlastito dvorište, a potom je počeo seliti i žabe u obližnje vrtove. U svojim je videima rekao da će stvoriti ‘najveću vojsku žaba u povijesti‘, a hashtag #frogarmy je na TikToku ostvario milijune pregleda. Najgore je što su se i ostali korisnici počeli snimati kako uzimaju punoglavce i premještaju ih u dvorišne bazene i jezerca. Naravno, uzgoj tolikog broja žaba definitivno nije dobar za okoliš, a kako navodi Ecowatch, može uzrokovati priljev žaba koje inače ne bi preživjele u prirodnom okružju, što može biti štetno. Pretpostavlja se da je Thinfrog iz Velike Britanije.
Slično tome, ovog je proljeća drugi TikToker objavio video u kojem tvrdi da je pustio više od 100 milijuna bubamara u Central Park u New Yorku. Iako neki misle da bi snimka mogla biti lažna, taj je sadržaj prikupio milijune pogleda, a sudeći prema dosadašnjem načinju širenja upitnih trendova na toj mreži, to bi moglo potaknuti slične radnje drugih korisnika.
Iako djeluje bezazleno, zbog želje mnogih da snimanjem sličnih videa postanu viralni, Ecowatch navodi da je seljenje žaba do sada ostavilo utjecaj na brojne životinjske vrste, što nije šala, jednako kao što nije ni puštanje previše raznih vrsta kukaca bez prirodnih ograničenja.
Koja smola…
Osim toga, TikTok je od početka pandemije postao inspiracija za brojne hobije, što samo po sebi ne bi bilo problem, da nekih od njih ne štete okolišu. Tako je primjerice popularno postalo rađenje DIY projekta od smole, a sitnice koje se mogu izraditi od smole postale su hit. Prema podacima sa stranice Mashable hashtag #resin ima nevjerojatnih 8,8 milijardi pregleda, a #resinart i #resinpour slijede s 5,4 milijarde odnosno 1,7 milijardi pregleda. No, i to je jedan trend o kojem bi se dalo diskutirati. Zbog popularnosti tog trenda neki su izrazili zabrinutost jer taj hobi pridonosi višku otpada. Smola se, naime, ne raspada i otrovna je prije nego što se potpuno stvrdne. Mišljenje mnogih je da korištenje smole za kreativne radionice šteti lokalnim ekosustavima, a protiv tog trenda pobunili su se i sami korisnici TikToka, koji videozapise u kojima se upotrebljava smola osuđuju.
Raspakiravanje obuće i odjeće
Također, velik dio sadržaja na TikToku vrti se oko mode. Nije novost da je upravo modna industrija jedan od najvećih zagađivača, s 10 posto globalnih emisija ugljika koje proizvede svake godine, navodi Input.mag. U trenutku kada se svijet pokušava izboriti s klimatskim promjenama, poticanje brze mode na utjecajnom TikToku sigurno ne pomaže. Naime, prvo Instagram, a sada i TikTok, povećavaju potrošnju u toj industriji zbog nametanja trendova i poticanja korisnika da na svojim naslovnicama nikada ne ponavljaju već viđene kombinacije. Stoga, brza moda nikad nije brža, fenomen trendova i stilova koji se neprestano mijenjaju u online svijetu poznat je kao mikrotrendovi.
TikTokom tako trenutačno vlada hashtag #haul, koji se uvrstio među trendove koji ne pridonose okolišu. On je postao marketinški alat za marke brze mode poput Zare i H&M-a, a brza pretraga pojma #haul na TikToku donosi 18,8 milijardi pregleda, što ga čini jednim od najpopularnijih trendova na platformi, navodi Input.mag. Na tim videima pod tom oznakom tiktokeri raspakiravaju pakete u kojima je odjeća koju su kupili ili dobili i time potiču pratitelje na kupnju istih proizvoda. S obzirom na slabije mogućnosti mnogih i pritisak koji se stvara ljudi kupuju novu odjeću od jeftinijih, manje održivih modnih marki te je isto tako brzo bacaju. Upravo zato mnogi smatraju da taj trend potiče masovnu potrošnju, brzu modu i rasipanje, čime se dodatno potencira ekološka kriza. Iako nema ništa loše u sudjelovanju u trendovima i kupnji jeftinoga komada odjeće, ne može se poreći da je svojim predstavljanjem odjeće i poticanjem trendova kupnje TikTok odigrao veliku ulogu u povećanju tekstilnog otpada.
Hrana puna CO2
Mnogo drugačije nije ni kada je u pitanju hrana. TikTok je od početka poznat po tome da potiče razne kulinarske trendove, međutim, izgleda da planetu teško sjedaju neke od kreativnih preporuka i recepata za jela koja stvaraju velik ugljični otisak. Uswitch je proveo studiju koja pokazuje da je hrana odgovorna za 25 posto globalne emisije stakleničkih plinova, navodi Treehugger.com. Imajući to na umu, u njemu su odlučili napraviti analizu svakog sastojka u 72 recepta koja su postala viralna na TikToku. Među najpopularnijima su recepti za izradu hamburgera i štapića mozzarelle, inače hrane koja stvara najveći ugljični otisak. Oni imaju 12,6 milijuna pregleda na TikToku, čime se stvara dojam da ih TikTok dodatno popularizira. Osim toga, među drugim popularnim receptima koje bi trebalo izbjegavati kako bismo zaštitili okoliš su i oni za bananabread, makarone sa sirom, mini palačinke, pesto-jaja i slični za jela koja stvaraju mnogo CO2. Naravno, valja uzeti u obzir da u svemu spomenutome nije problem to što ti recepti postoje, već to što pretjerano populariziraju korištenje specifičnih namirnica.
Upravo to i jest generalni problem trendova na toj mreži. Nije TikTok sam po sebi kriv za trendove zbog kojih su neki stradali, a ni za ove koji potencijalno štete okolišu i mijenjaju ekosustav. Problem je brzina širenja, stvaranje i prihvaćanja upitnih trendova koje stvaraju ljudi koji, više od svega, žele steći mnogo lajkova ili dijeljenja, a istodobno nemaju znanja hoće li, primjerice vojska žaba zavladati Ujedinjenim Kraljevstvom. Prevencija koja bi pomogla i ljudima i planetu u ovom slučaju je jednostavna – uključivanje vlastite logike.