Osim novih odluka i navika, prijelaz u novu godinu tradicionalno je vrijeme kad ljudi traže nove prilike i u privatnom i u poslovnom životu, primjerice novi posao. U doba munjevitog širenja dezinformacija i neprestanog igranja na emocije najslabijih karika u društvu, među kojima su, među ostalim, tražitelji poslova, primjetan je zabrinjavajući porast lažnih oglasa za posao, posebice na LinkedInu, društvenoj mreži namijenjenoj poslovnom umrežavanju, ali i drugdje, primjerice u videozapisima na YouTubeu. Atraktivni radni uvjeti, iznadprosječna primanja, mogućnost rada od kuće te mnogo povlastica mame na brzu prijavu u samo nekoliko klikova, nakon koje nerijetko s druge strane nastupi – tišina. Na prvi su pogled legitimni, jer se neki od tih lažnih oglasa čak objavljuju pod imenom renomiranih tvrtki, no stvarna je namjera iza njih upitna.
Bilo da poslodavci (stvarni ili lažni) pokušavaju prikupiti osobne podatke potencijalnih zaposlenika, izvidjeti stanje na tržištu rada bilo da oglasima za posao bez stvarne namjene zapošljavanja nastoje podignuti svjesnost o svom brendu, postoji i realna opasnost da se s druge strane kriju hakeri i kriminalci. Nažalost, oglasi za posao još su jedan mogući kanal širenja zlonamjernog softvera, pa čak i financijskih prijevara i ucjena. Zato je danas važnije nego ikad prije ponudama s društvenih mreža, pa i onima koji se tiču privlačnih oglasa za radna mjesta, pristupati cum grano salis.
U krajnjem slučaju – tužba
U zaštiti od te obmanjujuće i nepoštene poslovne prakse važnu ulogu imaju Vladine agencije ili regulativna tijela zadužena za tržište rada koja nadziru oglašavanje radnih mjesta, ali i agencije za zaštitu potrošača, ističe odvjetnica Kristina Bajsić Bogović iz Odvjetničkog društva Horvat & Zebec & Bajsić Bogović.
Kao primjer raspoznavanja lažnih i pravih oglasa za posao agencija za zapošljavanje Selectio kao jamstvo izdaje svoj certifikat Poslodavac partner, i to samo onim tvrtkama koje su prošle analizu sustava ljudskih potencijala te koje su dokazale da imaju visoke i profesionalne standarde u svim procesima. Iako su upoznati s fenomenom lažnih oglasa za posao, u Selectiju nam kratko ističu da s takvim profilima organizacija ne surađuju te da stoga samo mogu nagađati koji razlozi i motivi stoje iza takvih poteza.
Da različiti certifikati i potvrde itekako imaju smisla, govori i to što lažni oglasi, osim što su etički problem, mogu biti ozbiljna pravna prijetnja. Bajsić Bogović upozorava na to da praksa korištenja lažnih oglasa za posao za prikupljanje osobnih podataka može biti utuživa, ali kazne i podizanje tužbi služe samo kao krajnja linija obrane od neetične prakse poslodavaca.
– Takva praksa mogla bi biti u suprotnosti s GDPR-om i drugim zakonima koji štite osobne podatke, radna prava i zaštitu potrošača. Kad se osobni podaci prikupljaju tako da ispitaniku nisu dane potpune i istinite informacije o obradi, njezinoj svrsi, voditelju obrade, kao što je slučaj s lažnim oglasima za posao, to krši načela transparentnosti i zakonitosti obrade podataka prema GDPR-u i sličnim zakonima o zaštiti podataka. Ako tvrtka rabi lažne oglase za posao da bi prikupljala osobne podatke bez stvarne namjere zapošljavanja, to može biti smatrano obmanom. U skladu s općim pravnim načelima, kao što je navedeno u dijelu zakona koji kaže da je kažnjivo ‘dovesti nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu‘, takve aktivnosti mogu biti shvaćene kao prijevara. To je osobito relevantno ako se osobni podaci zloupotrijebe za protupravnu imovinsku korist – kaže Bajsić Bogović.
Obostrana odgovornost
Nepotrebno je uopće naglašavati da poslodavci moraju biti transparentni u svojim postupcima zapošljavanja, kao i da prikupljene podatke mogućih posloprimaca upotrebljavaju isključivo u tu svrhu. Međutim, jednaka je odgovornost i na tražiteljima posla. Prvi korak prije prijave na bilo kakav oglas, na provjerenim oglašivačkim stranicama poput portala MojPosao ili europskog EURES-a (European Employment Services), a pogotovo na različitim društvenim mrežama, provjera je autentičnosti poslodavca. Ako za tvrtku nikada prije niste čuli, a njezino ime i opis zvuče sumnjivo, to je već dovoljno jasna crvena zastavica koja zahtijeva dodatno istraživanje tvrtke, pregledavanje službenih internetskih stranica i drugih društvenih mreža nije li isti oglas postavljen i na njima. Naime, budući da društvene mreže mogu biti lako hakirane, neki se oglas može činiti stvarnim iako nije.
Nadalje, premda upitno autentične, u otkrivanju više informacija o potencijalnom poslodavcu svakako pomažu recenzije bivših ili sadašnjih zaposlenika na specijaliziranim stranicama za recenzije poslodavaca kao što su Glassdoor na globalnom tržištu te na domaćem Adorio i Joberty, specijalizirani za IT zajednicu. Posebno treba biti oprezan s dijeljenjem osobnih informacija i podataka.
– Ne bismo trebali dijeliti pretjerano osjetljive podatke poput broja socijalnog osiguranja ili bankovnih podataka u ranoj fazi prijave. Razgovor za posao, bilo osobno bilo videopozivom, može biti koristan način za provjeru tvrtkine legitimnosti – ističe Bajsić Bogović.
EURES napominje da nijedno ozbiljno poduzeće od vas neće tražiti podatke o bankovnom računu ili kartici, stoga takve informacije nikad ne unosite u internetske obrasce. Također nikada ne treba odgovarati na ‘ponude‘ za posao u kojima se traži prosljeđivanje ili slanje novca, a nije preporučljivo ni zvanje različitih telefonskih brojeva poslanih elektroničkom poštom.
– Treba biti svjestan znakova upozorenja kao što su zahtjevi za plaćanje ili neobično dobri uvjeti posla koji se čine predobrima da bi bili istiniti. Korištenje sigurnih i poznatih platformi za traženje posla također može pomoći u izbjegavanju sumnjivih oglasa. U slučaju sumnje da su podaci zloupotrijebljeni, preporučljivo je pratiti financijske i osobne informacije za bilo kakve neobične aktivnosti i razmotriti postavljanje upozorenja o krađi identiteta – savjetuje Bajsić Bogović.
Kibernetičke prijetnje
Velika, možda i najveća, opasnost vreba ako regruter od osobe traži da instalira neku aplikaciju kako bi se prijavio za radno mjesto. Kibernetički stručnjaci upozoravaju da iza takvih zahtjeva najčešće stoje varalice koji na taj način u vaš pametni telefon ili računalo mogu instalirati zlonamjerni softver, ukrasti vaše podatke, zloupotrijebiti ih ili zauzvrat ucjenom tražiti novac. Da, socijalnog inženjeringa ima i u lažnim oglasima za posao, zato je važno znati da pravi regruteri nikada neće zahtijevati instaliranje kojekakvih aplikacija za prijavu za posao. Umjesto toga kontaktirat će s vama izravno, odnosno elektroničkom poštom, telefonski, zakazati online ili intervju uživo.
Zapošljavanje će dakle biti sigurnije i nadasve poštenije kad, s jedne strane, potencijalni zaposlenici budu vodili računa o tome na kakve se sve oglase prijavljuju, a poslodavci, s druge strane, budu transparentni oglašavajući radna mjesta isključivo s namjerom zapošljavanja, odnosno potpuno u skladu sa zakonom.