Sustavi prikupljanja otpada jako se sporo pretvaraju u sustave razvrstavanja

Iako se, barem u hrvatskoj metropoli, čini da smeća ima više nego ikad, u ostalim sredinama trenutačno traje tranzicija iz sustava prikupljanja u sustave razvrstavanja. Krajnji cilj ne bi bilo samo recikliranje već i razvoj nekih inovativnih planova kako otpad u Hrvatskoj pametno iskoristiti i ponovno upotrijebiti.

Neke su lokalne zajednice otišle dalje u recikliranju i ponovnoj uporabi kvalitetnog otpada, neke zaostaju, no ako je suditi po najavama gradskih pročelnika i direktora komunalnih tvrtki, ove godine možemo očekivati dosta novih kompostana, sortirnica i reciklažnih dvorišta. Primjerice, Hvar bez takva projekta još ne može razmišljati o recikliranju.

Od vrata do vrata

Poslom prikupljanja većinom se bave lokalna komunalna poduzeća u gradskom vlasništvu, najčešće nazvana Čistoća ili Komunalac. Primjerice, na području grada Rijeke i riječkog prstena otpad prikuplja komunalno društvo Čistoća, i to u spremnicima za odvojeno prikupljanje papira i kartona, plastične, metalne i višeslojne ambalaže te spremnicima za odlaganje preostaloga (miješanoga) komunalnog otpada.

Rijeka ima razvijen sustav spremnika za tekstil, jestivo ulje i staklo. Kako kaže glasnogovornica Grada Rijeke Iva Balen, u tijeku je uspostava individualnog sustava gospodarenja otpadom, odnosno sustava ‘od vrata do vrata‘, koji već postoji u drugim gradovima, a i u nekim riječkim općinama. Prema podacima Grada Rijeke za 2021., stopa odvojeno prikupljenih vrijednih vrsta otpada iznosila je 22 posto, međutim uvođenjem individualnog sustava preliminarni podaci za 2022. pokazuju znatan porast odvojenog otpada, tako da će se sljedeće godine stopa još dodatno povećati.

Najveća je prikupljena količina prema vrsti otpada papir i karton (25 posto), slijede plastika i plastična ambalaža (15 posto), drvo (namještaj i drugi drveni predmeti iz kućanstva) s 25 posto udjela te zeleni otpad iz okućnica i dvorišta, koji tvori oko 15 posto odvojeno prikupljenog otpada. U riječkoj Čistoći vrlo su ponosni na Riperaj, mjesto na kojem građani mogu besplatno popraviti neispravne sitne kućanske uređaje, razbijeni i oštećeni namještaj, odjeću, igračke i slično uz pomoć majstora koji posjeduju potrebna znanja i vještine.

– Riperaj je prvi takav projekt u Hrvatskoj, a osnovni je cilj njegova pokretanja smanjenje količine otpada, i to tako da se se oštećenim ili neispravnim predmetima za svakodnevnu upotrebu uz manje popravke može dalje koristiti, tj. mogu se ponovno upotrijebiti. Osim toga, koncept omogućuje aktivno uključivanje zainteresiranih stručnjaka raznih profila koji posjeduju potrebna znanja i vještine, s dodatnom vrijednošću neposrednog druženja zainteresiranih korisnika.

Dvorišni kutak

Dio namještaja koji se upotrebljava u Riperaju upravo je preuređen namještaj iz reciklažnog dvorišta – kaže Balen. U planu je i otvorenje Centra ponovne uporabe (CPU) otpada, koji će biti nadogradnja Riperaju, a njegov je cilj poticanje odgovorna ponašanja prema okolišu tako da se prikuplja, prepravlja i popravlja namještaj te roba široke potrošnje da bi se tako preuređena i popravljena opet mogla plasirati na tržište u lokalnoj zajednici po pristupačnim cijenama.

U Gradu Gospiću, gdje gradsko poduzeće Komunalac prikuplja otpad ‘od vrata do vrata‘, u tijeku je uvođenje sustava naplate odvoza otpada prema volumenu. Bit će u funkciji do kraja godine te će se uz pomoć čipova i RFID čitača evidentirati broj pražnjenja spremnika pojedinog kućanstva na mjesečnoj razini.

U Gospiću se za sada odvajaju samo papir i plastika i udio odvojenog otpada samo je četiri posto, što je podatak od svibnja ove godine kad su podijeljeni spremnici. Trenutačno se u Gospiću otpad ponovno ne upotrebljava, no do kraja godine u funkciji bi trebalo biti reciklažno dvorište s kutkom za ponovnu uporabu, za što je nabavljena potrebna oprema. U tijeku su i nabava dodatnih spremnika za staklo te projekt gradnje reciklažnog dvorišta za građevni otpad.

U Osijeku se na sustavu primarne selekcije otpada počelo raditi još 2010. i temelji se na odvojenom prikupljanju iskoristivih otpadnih tvari na mjestu nastanka otpada. Naime, uočeno je da postavljeni ekootoci često postaju divlji deponiji, zbog čega se počeo unaprjeđivati i usavršavati sustav gospodarenja otpadom. U Osijeku je lani​ bilo ukupno 29.255 tona komunalnog otpada, od čega je 14.066 tona bio miješani komunalni otpad, a 15.189 tona odvojeni prikupljeni otpad.

Dijele se i poticaji

Najveći udio u sastavu komunalnog otpada Osijeka ima biootpad, a lani ga je prikupljeno 8450 tona. Sav biootpad odvozi se u kompostanu gdje se obrađuje i proizvodi kompost prve klase. Osijek je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj s izgrađenom kompostanom i uspostavljenim cjelovitim sustavom prikupljanja i odlaganja biootpada, a u planu su ugradnja građevine za obradu glomaznog otpada i nadogradnja tehnološkog procesa obrade biootpada u svrhu obrade i odlaganja mulja iz pročistača otpadnih voda.

Još jedan Komunalac prikuplja otpad i u Bjelovaru, gdje je ove godine prikupljena 12.891 tona otpada i bilježi se stalan rast odvojeno prikupljenih komponenata, kako u tom gradu tako i u okolnim općinama u kojima je lani prikupljeno 1700 tona otpada pogodnog za recikliranje.

Papir se predaje ovlaštenim oporabiteljima, kao i plastika, staklo ambalažno i ravno, za nove proizvode te također tekstil, elektronički otpad, željezo i gume. Drvo se upotrebljava za proizvodnju iverice, a građevinski otpad oporabitelji drobe i melju za nasipavanje prometnica. Više od godinu dana Bjelovar radi na projektu gradnje sortirnice u vrijednosti od oko 45 milijuna kuna koja bi, kao i kompostana, trebala biti gotova do kraja godine, nakon čega će se opremiti pogon i pojačano educirati građani.

U Varaždinu postoji i sustav poticaja za odvajanja i kompostiranja otpada, pa korisnici koji imaju vlastiti komposter ne moraju upotrebljavati smeđe spremnike za biootpad, a oni koji ga ne upotrebljavaju imaju popust od 16,71 kuna plus PDV.

Negativna bilanca

Prema trenutačnome modelu razvrstavanja na kućnom pragu svih ključnih reciklabilnih sastavnica komunalnog otpada, lani je u Varaždinu od ukupnog otpada postotak reciklabilnog bio čak 43,61 posto. Unatoč takvim rezultatima u Varaždinu kažu da nisu potpuno zadovoljni jer još velika količina reciklabilnog otpada završava u crnim spremnicima za miješani komunalni otpad.

Procjenjuje se da u 6832,22 tone miješanog komunalnog otpada ima 4409,14 tona reciklabilnoga (papira, plastike, metala, biootpada, odjeće, tekstila i dr.), odnosno da bi miješanoga komunalnog otpada trebalo biti najviše 2423,08 tona ili oko 20 posto ukupne količine komunalnog otpada.

– Ponovna uporaba otpada visoko je u hijerarhiji gospodarenja otpadom, odmah iza izbjegavanja nastanka otpada. Nažalost, situacija u praksi, kad je posrijedi ponovna uporaba, daleko je od željene. Komunalni otpad koji se prikupi na području Varaždina većim dijelom, odnosno 56,39 posto ili 6832,22 tone, završi na odlagalištima neopasnog otpada. Reciklabilni otpad poput papira i metala manjim se dijelom prodaje, a većinom se plaća za njegovo preuzimanje, npr. za biootpad, plastiku, višeslojnu ambalažu, odjeću i tekstil.

Bilanca prihoda od prodaje/plaćanja za preuzimanje reciklabilnog otpada ​je negativna. Mnogo više plaćamo za preuzimanje biootpada, plastike, višeslojne ambalaže, odjeće i tekstila nego što naplatimo prodajom papira i metala – istaknuo je Zoran Svetec, direktor varaždinske Čistoće, najavivši neke promjene u sustavu prikupljanja komunalnog otpada – nabavu polupodzemnih spremnika za višestambene zgrade i novih vozila, a paralelno se gradi i sortirnica reciklabilnog otpada u kojoj će se odvojeno sortirati otpad prikupljen od korisnika.

Ekološki osviješteni

Koprivnički model prikupljanja jest model s otpadnim spremnicima koji se prikupljaju na kućnom pragu, također uz mogućnost korištenja spremnika na javnim površinama (zeleni otoci). Građanima je omogućeno i korištenje reciklažnih dvorišta, kompostane i reciklažnog dvorišta za građevni otpad.

Predsjednica Uprave koprivničkoga Komunalca​ Nataša Tetec kaže da su građani relativno brzo prihvatili novi način odvojenog prikupljanja otpada, što se i vidi u rezultatima, zato je Koprivnica danas drugi grad u Hrvatskoj po odvojenom prikupljanju otpada u Hrvatskoj. Komunalac je edukativne aktivnosti počeo provoditi prije više godina među ljudima svih dobi pa je uspjeh u razvrstavanju otpada postignut i zahvaljujući navikama ekološki osviještenih građana.

– Sav odvojeno prikupljeni reciklabilni otpad u Koprivnici daje se na recikliranje ovlaštenim skupljačima. Iz glomaznog otpada izdvaja se više od 40 posto reciklabilnog otpada koji se dalje reciklira. Biootpad se obrađuje u kompostani sagrađenoj 2011. i unaprijeđenoj 2021. te se danas obrađuje 9000 tona biootpada od kojeg nastaje kvalitetan kompost DomKo kojim se građani koriste u poljoprivrednoj proizvodnji i za održavanje zelenih površina grada. Građevni otpad prikuplja se u reciklažnom dvorištu za tu vrstu otpada gdje obradom nastaje građevni agregat koji se dalje upotrebljava u gradnji nasipa i obnavljanju okolnih putova – objašnjava Tetec.

Kakvi su daljnji planovi i inovativna rješenja ponovne upotrebe otpada u Gradu Zagrebu, u kojem se do nedavno najviše govorilo i diskutiralo na temu prikupljanja i odlaganja otpada, nismo uspjeli doznati jer jedino iz njega nismo dobili odgovore. Za sada se o otpadu u tom gradu još govori u kontekstu plavih vrećica.