Neki gradovi, općine i županije konkretnim mjerama potiču prelazak na obnovljive izvore energije i energetsku obnovu nekretnina, a i elektrifikaciju voznih parkova i u javnom i u privatnom sektoru te u kućanstvima. Neće se, valjda, neke i ohladiti dok čekaju javni poziv iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
Jedinice mjesne i područne samouprave teško bi bez pomoći države i fondova Europske unije uspjele energetski obnoviti sve ono što su do sada obnovile ili planiraju obnoviti. To dokazuju i primjeri Grada Zagreba, Zagrebačke, Splitsko-dalmatinske i Sisačko-moslavačke županije. Obnavljaju se najviše objekti u vlasništvu gradova i županija, a bez pomoći ne ostaju ni građani, poduzetnici ili poljoprivrednici.
Za zgrade javne namjene
Jedna od važnijih mjera za dugoročno smanjenje potrošnje energije je energetska obnova zgrada u vlasništvu Grada Zagreba, u kojem ističu da je zaključno s lipnjem završena energetska obnova 77 zgrada javne namjene: 36 vrtića, 18 osnovnih škola, po četiri srednje škole, područna ureda i doma za starije, sedam domova zdravlja, jedne zgrade sportske namjene, jedne kulturne namjene i dvije mjesne samouprave.
Ukupna je vrijednost te obnove, istaknuli su u Zagrebu, 423 milijuna kuna, od čega je 154 milijuna kuna sufinancirano iz europskih fondova. Grad planira energetsku obnovu još 36 objekata u razdoblju od 2022. do 2024. godine, za što se čeka javni poziv iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
– Do sada su postavljene sunčane elektrane na 21 objektu Grada Zagreba: 12 osnovnih škola, pet uredskih zgrada, dva dječja vrtića te jednom domu zdravlja i centru za kulturu. Ukupna snaga je 662 kW. Na 41 objektu instaliran je i sustav solarnih kolektora za pripremu potrošne tople vode: 28 dječjih vrtića, pet domova za starije i nemoćne osobe, četiri uredske zgrade, dva doma zdravlja te jednom sportskom objektu i osnovnoj školi.
Grad Zagreb u razdoblju od 2022. do 2024. provodi i program ‘Integrirane sunčane elektrane‘ na zgradama javne namjene, višestambenim zgradama i obiteljskim kućama te zgradama gospodarske namjene. Provodi se i analiza 567 objekata u vlasništvu Zagreba (bez zgrada u vlasništvu Zagrebačkog holdinga) i u tijeku je završetak prvog seta od 150 projekata s kapacitetom od više od 10 MW i investicijskim potencijalom od 75 milijuna kuna – navode u Zagrebu.
Ističu i da je u srpnju predstavljena aplikacija Energetski info centar Grada Zagreba, putem koje građani i poduzetnici mogu dobiti podatke o sunčanom potencijalu vlastita krova, uštedi i povratu.
Zagreb provodi i projekt ‘Solarizacija ustanova Grada Zagreba‘ (SOLIZAG) na ustanovama i nekretninama kojima je vlasnik ili osnivač Grad Zagreb te na nekretnini Podružnice Čistoće, u sastavu Zagrebačkog holdinga.
Riječ je o osam pilot-projekata za gradnju sunčane elektrane ukupne snage 1,43 MW ukupno vrijednih 1,1 milijun eura, od čega je osigurano 85 posto nepovratnih sredstava putem mehanizma Europskoga gospodarskog prostora. Donesen je i ‘Program energetske obnove, dogradnje i gradnje zgrada javnog sektora do 2030. godine‘.
Najviše u škole
Zagrebačka županija najviše je uložila u energetsku obnovu škola te su u protekle četiri godine obnovljene četiri osnovne i srednje škole uza sufinanciranje iz europskih fondova (Velika Gorica, Vrbovec, Rakov Potok i Ivanić Grad).
Obnova je stajala 62 milijuna kuna, od čega je 27 milijuna kuna dobiveno nepovratno iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Županija je uložila 20,9 milijuna kuna, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 14,1 milijun kuna.
– U istom razdoblju za oko 10,3 milijuna kuna energetski su obnovljene ispostave domova zdravlja u Jastrebarskom, Vrbovcu i Zaprešiću. Imamo spremnu natječajnu dokumentaciju za energetsku obnovu još šest škola i tri doma zdravlja – rekli su u Županiji.
U posljednje četiri godine u seoskim područjima bilo je 50-ak projekata energetske obnove područnih škola, društvenih, vatrogasnih i lovačkih domova i kulturnih centara, koje je Županija je financijski poduprla s oko četiri milijuna kuna. Od 2014. do 2019. u Županiji kažu da je dodijeljeno gotovo 13 milijuna kuna za 40 projekata energetske obnove zgrada javne namjene.
– Lani je s 1,3 milijuna kuna sufinancirana ugradnja fotonaponskih sustava, kondenzacijskih plinskih kotlova i kotlova na biomasu (peleti/drva) u obiteljskim kućama. Pravo su u 2021. ostvarila 102 kućanstva, a u 2019. i 2020. potporu je dobilo 112 kućanstava, za što je utrošeno više od 1,6 milijuna kuna. U 2022. putem 800 tisuća kuna vrijednoga javnog poziva (nova mjera) poljoprivrednici su mogli ostvariti do 70 tisuća kuna nepovratnih sredstava za ugradnju solarne elektrane na zgradama poljoprivredne namjene.
Usvojen je ‘Akcijski plan energetske učinkovitosti (2022. – 2024.)‘ usmjeren većinom na provođenje energetske učinkovitosti na objektima vlasništvu Županije. U nekim zdravstvenim ustanovama planira se zamjena postojećih i kupnja novih, učinkovitijih vozila – tvrde u Zagrebačkoj županiji, ističući da bi se do 2024. u mjere energetske učinkovitosti uložilo oko 150 milijuna kuna uza sudjelovanje Županije od najmanje 65 milijuna kuna budući da očekuju porast troškova radova, opreme i materijala.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji pripremaju 22 mjere za povećanje energetske učinkovitosti i to za uslužne djelatnosti 14 mjera, a po četiri mjere predviđene su za kućanstva i promet. U javnom sektoru poticat će se integralna obnova škola, domova zdravlja i staračkih domova u vlasništvu Županije, a sufinancirat će se obnova i postavljanje nove javne rasvjete u gradovima i općinama. Provedbom mjera očekuju se godišnje uštede od 4477,31 MWh i smanjenje CO2 od 1188,04 t.
Od taksija do hidrocentrala
– Za male, srednje i mikropoduzetnike subvencioniraju se do dva posto kamatne stope kredita primjerice za postavljanje fotonaponskih panela i spremnika energije. U iduće tri godine Županija namjerava tako uložiti tri milijuna kuna. Nadalje, uvođenje električnih vozila u taksi-prijevoz poticat će se s 20.000 kuna te nabava lakih dostavnih vozila s 50.000 kuna.
Troškovi opreme i ugradnje fotonaponske elektrane za kućanstva, snage do 10 kW (izvan sustava poticaja) sufinancirat će se s 20.000 kuna do 10 kW ukupne snage, s 15.000 do osam kW i s 12.000 kuna do pet kW. Sufinancirat će se i troškovi opreme i ugradnje dizalice topline za grijanje potrošne tople vode i za hlađenje s nepovratnih 20.000 kuna po kućanstvu.
Projekti energetske obnove dosad su stajali oko 21,5 milijuna kuna i to 552 projekta u obiteljskim kućama i 217 projekata smanjenja potrošnje svjetlosnog zagađenja (javna rasvjeta). Planiramo i više od 60 potencijalnih lokacija za sunčane i vjetroelektrane te dvije reverzibilne hidrocentrale kao i nekoliko malih hidrocentrala – rekli su u Županiji.
Osim obnove objekata nakon potresa koja će uključivati i najviše standarde energetske učinkovitosti, Sisačko-moslavačka županija provodi i energetsku obnovu objekata u svom vlasništvu te u vlasništvu ustanova kojima je županijska uprava osnivač.
Velik dio objekata već je energetski obnovljen, a na dijelu objekata energetska obnova je u tijeku ponajviše iz područja obrazovanja, zdravstva, kulture i socijalne skrbi. Do sada je primjerice energetski obnovljena zgrada Petrova gora u sklopu Lječilišta Topusko i Tehnička škola Kutina, u kojoj je obnovljena kotlovnica i zamijenjeni su kotlovi.
– Ugrađena su i četiri kondenzacijska plinska bojlera, što je gotovo prepolovilo potrošnju plina u školi. Kotlovnica je obnovljena i u OŠ Josipa Kozarca u Lipovljanima te u Učeničkom domu Kutina. Do sada je već veći dio osnovnih i srednjih škola proveo mjere za povećanje energetske učinkovitosti.
Za objekte Doma zdravlja Sisačko-moslavačke županije u Kutini te objekte Neuropsihijatrijske bolnice Dr. Ivan Barbot u Popovači u tijeku je izrada projektne dokumentacije energetske obnove, a energetski se obnavlja Dom za starije i nemoćne osobe Sisak. Županijski Dom zdravlja u Sisku također će biti obnovljen nakon potresa, a prethodno je već bio energetski obnovljen te su ugrađeni solarni paneli – istaknuli su u Županiji.