Važno je osluškivati bilo građana kako bismo ih usrećili. Otvorenost prema inovativnim idejama i razmjeni iskustava između građana i vlade vodi upravo prema tom cilju.
Izazovi budućnosti za pametne vlade s jedne su strane identificiranje i pružanje usluga koje bi usrećile građane, a s druge sigurnost podataka i zaštita privatnosti. Vincent Wong definira sreću kao stvarnost umanjenu za očekivanja. Primjerice, jako su me usrećili kad je centralno grijanje proradilo 1. listopada prošle godine. Najavili su, nadala sam se, ali nisam očekivala. Zaključujem, građani su sretniji što su manje razočarani. Važno je osluškivati bilo građana. Otvorenost prema inovativnim idejama i razmjeni iskustava između građana i vlade moglo bi povećati brzinu i efikasnost u pružanju odgovarajućih rješenja.
Pomoć srebrnoj generaciji
Dok se suvremeno društvo prilagođava novim tehnologijama, i dalje postoji mnogo ljudi, pogotovo građana treće životne dobi, koji nisu vični upotrebi novih tehnologija. Stvara se digitalni jaz. Možemo reći da vlade neposredno ovise o mladoj generaciji koja odrasta i u digitalnom svijetu, a upravo ona može pomoći srebrnoj generaciji u korištenju digitalnim uslugama.
U posljednje vrijeme često slušamo o hakerskim napadima i uspješnom infiltriranju u globalne sustave, pri čemu je moguća krađa osobnih i drugih važnih podataka. Prošle jeseni pali su telekomunikacijski sustavi najvećega domaćeg teleoperatera. Mnogima nisu radile telefonske linije, a pristup internetu i e-pošti bio je veoma otežan. Taj događaj znatno je utjecao i na životnu sreću građana.
Jesmo li sretniji što smo pametniji?
Od 1. srpnja prošle godine počele su se izdavati e-osobne iskaznice. Uza zahtjev o izdavanju osobne iskaznice moramo potpisati ugovor o davanju usluga certificiranja. Priznajem da sam oklijevala. Što ako hakeri napadnu taj sustav? Jesu li naši podaci ikada uistinu zaštićeni u ovo ‘pametno‘ vrijeme? Velika je odgovornost proizvođača da razviju sigurne aplikacije koje nemaju nedostatke ili rupe koje će iskoristiti kibernapadači svih vrsta.
ICT je jedna od industrija koje najbrže rastu u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Hrvatima leži ICT. Osim što smo dobri u izvozu gotovih rješenja, dobri smo i u zapošljavanju stručnjaka izvan granica Lijepe Naše. Nadam se da će Hrvatska nastojati stvoriti više ICT stručnjaka. Po mogućnosti onih koji će ostati, biti na ‘našoj‘ strani i raditi na zaštiti naših podataka.