Moda nativnog marketinga ujedinila je sveto trojstvo – medije, marketingaše i ‘piarovce‘ – u pokušaju poštenog prijenosa precizno odabranih informacija do ciljane publike.
Tako danas marketinški stručnjaci mijenjaju način na koji reklamiraju proizvode svojih klijenata. Puko ‘klikanje‘ na oglase na internetskim stranicama 2000. godine činili su devet posto ukupnog oglašavanja na internetu. Danas ih je manje od jedan posto. Već nekoliko godina nativni marketing mnogo je uspješniji u komunikaciji nego što je ikad bilo tradicionalno online oglašavanje.
– Nativno oglašavanje nije novost na komunikacijskom tržištu. Riječ je, zapravo, o odgovoru komunikacijske industrije, odnosno marketinške i PR industrije, na promjene u ponašanju potrošača, koji su zasićeni komercijalnim porukama i sve manje skloni konzumaciji standardnih formata oglasa, bilo da je riječ o tradicionalnim bilo o novim medijima. Nativno oglašavanje ima zaista velik potencijal ako se primjenjuje mudro – tvrdi Elena Wolsperger Dolezil, direktorica Korporativnih komunikacija Dukata mliječne industrije.
Kvaliteta u prvom planu
Ukratko, nativno oglašavanje suptilno je plasiranje oglasa skrivenog u sadržaj koji zanima korisnika. Kao osnovni razlog zbog kojega je nativno oglašavanje toliko uspješno jest što korisnik ne osjeća da mu je reklama nametnuta. Kako se onda taj način oglašavanja manifestira na hrvatskom tržištu?
– Nerijetko svjedočimo manje uspješnim oblicima nativnog oglašavanja jer oglašivači još nisu skloni kreiranju sadržaja lišenog brendiranja. Ipak, na hrvatskom tržištu vide se pomaci u razumijevanju i primjeni nativnog oglašavanja, odnosno stvaranja relevantnog sadržaja skrojenoga po mjeri za ciljanu skupinu. Odličan su primjer profili na Facebooku i/ili Instagramu nekih domaćih tvrtki, posebno u prehrambenom sektoru, koje u prvi plan sve manje stavljaju vlastiti asortiman i ‘followerima‘ svakodnevno nude kvalitetan sadržaj s kojim se potrošači mogu poistovjetiti i primijeniti u svakodnevnom životu, a sve u skladu s filozofijom i komunikacijskim teritorijem robne marke – dodatno objašnjava Wolsperger Dolezil. Kako arhitekti sponzorstava zamišljaju promidžbu po hrvatskim kanalima, govori Amela Pašalić, PR direktorica u agenciji 404.
– Već neko vrijeme svjedoci smo velikih promjena u medijima i marketingu. Mediji su pod velikim pritiskom pronalaženja poslovnog modela koji bi funkcionirao, a velik dio nekadašnjih marži medijskih agencija završava u tehnološkim tvrtkama. Ipak, nakon nekoliko godina možemo reći da se naziru novi poslovni modeli i da se polako učimo živjeti u novom okružju. Velike tehnološke promjene znatno mijenjaju komunikaciju u cijelom svijetu, pa tako i kod nas. Masovni mediji gube ulogu kakvu su imali, na raznim uređajima i/ili medijima komunicira se u svakom trenutku, a proizvodnja sadržaja i potražnja za njima raste nevjerojatnom brzinom. Dolaze generacije kojima je sve medijski posredovano i koje traže nevjerojatne količine sadržaja, stoga neke transformacije i promjene koje se događaju u industriji oglašavanja i PR-a nisu ništa neobično. One su dobre i ne treba ih se bojati i promatrati ih sa strane jer upravo nas te promjene tjeraju da se dalje razvijamo. Na kraju, promjene i novi trendovi mogu dugoročno donijeti korist medijima, ali i korisnicima. Ideja nativnog marketinga nije potpuno nova jer već postoje sponzorirani sadržaj, advertorijali, testemonijali i slično. Nova je razina kvalitete i pristup modelu – kaže Pašalić.
Brzo i odlučno
Novi trendovi nalažu da se reagira brzo i odlučno. Istraživanja pokazuju da ljudi pogledaju oglase nastale u radionici stručnjaka koji se bave nativnim marketingom čak 53 posto više nego tradicionalne oglase. Takvo oglašavanje može podignuti vrijednost brenda i do 82 posto, a 53 posto su i veći izgledi da će osoba kupiti proizvod ako je upravo pogledala tako koncipiran oglas.
Netom objavljeno istraživanje ‘Što nam neuroznanost govori o tome zašto je djelotvorno oglašavanje u tiskanim izdanjima‘ objašnjava pak zašto mozak drugačije (i bolje po oglašivače) prihvaća informacije prikazane na papiru nego na zaslonima. Udruga novinskih medija (MPA) prenijela je da su znanstvenici, skenirajući mozgove ispitanika unatrag deset godina, zaključili kako oglašavanje u novinama izaziva živčane aktivnosti povezane s poželjnošću i nagradama. Dakle, od nativnog marketinga ne može se pobjeći.
U nedjelju donosimo šest novih pojmova u rječniku domaćih majstora nativnog marketinga.