Hrvatska je uz još 12 zemalja članica Europske unije u 2017. godini ostvarila višak u proračunu, no u skupini je 15 zemalja s javnim dugom većim od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazala je u ponedjeljak objavljena druga procjena Eurostata.
Hrvatska je u 2017. godini ostvarila višak u proračunu opće države od 0,9 posto BDP-a, što je za 0,1 postotni bod više nego je pokazivala procjena Eurostata objavljena krajem travnja. U 2016. godini u hrvatskom je proračunu iskazan manjak od 0,9 posto.
>>>Eurostat: U Hrvatskoj 1,2 milijuna ljudi na rubu siromaštva
Time se Hrvatska svrstala između Njemačke, sa suficitom od jedan posto, i Grčke, čiji je suficit iznosio 0,8 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće.
Daleko najviši proračunski višak u 2017. imala je Malta, od 3,5 posto BDP-a. Slijedi Cipar s 1,8 posto, Švedska, s 1,6 posto, Češka, s 1,5 posto, te Luksemburg, s 1,4 posto, i Nizozemska, s 1,2 posto.
Bugarska i Danska ostvarile su suficite od po 1,1 posto. Najniže su suficite među zemljama EU-a imale Litva, 0,5 posto BDP-a, i Slovenija, 0,1 posto.
Najmanji manjak u proračunu, mjeren udjelom u BDP-u, imala je Irska, od 0,2 posto. Slijede Estonija s manjkom od 0,4 posto, Latvija s 0,6 posto, te Finska s 0,7 posto.
Samo su Španjolska i Portugal imale deficite na razini od tri posto BDP-a ili iznad te gornje propisane granice u EU prema kriterijima iz Maastrichta, od 3,1 odnosno tri posto.
Na razini 28-članog EU-a u 2017. zabilježen je deficit od 1,0 posto BDP-a, nasuprot deficitu od 1,7 posto u godini ranije. Time je potvrđen podatak za prošlu godinu objavljen u Eurostatovoj procjeni potkraj travnja.
Eurostat je ujedno blago povisio podatak o deficitu na razini EU-a u 2016., za 0,1 postotni bod, na 1,7 posto.
Na razini 19-člane eurozone proračunski deficit u 2017. godini je iznosio također 1,0 posto BDP-a, nasuprot 1,6 posto godini ranije. Time je podatak iz travnja za oba razdoblja podignut za po 0,1 postotni bod.
Udio javnog duga u BDP-u smanjen u EU i Hrvatskoj
Hrvatska je u 2017. godini zabilježila javni dug mjeren udjelom u BDP-u u visini 77,5 posto, što je pola postotna boda manje nego što je pokazivala Eurostatova procjena iz travnja. U 2016. iznosio je 80,2 posto BDP-a.
>>>Eurostat: Hrvatska je europski lider u padu javnog duga
Hrvatska je tako uz još 14 zemalja EU-a u 2017. godini imala javni dug veći od 60 posto BDP-a, gornje propisane razine u EU prema kriterijima iz Maastrichta.
Najveći udio duga u BDP-a imale su Grčka, od 176,1 posto BDP-a, Italija, od 131,2 posto, Portugal, od 124,8 posto, te Belgija, od 103,4 posto, Francuska, od 98,5 posto, i Španjolska, od 98,1 posto.
Krajem prošle godine najniži je pak udio javnog duga u BDP-u zabilježen u Estoniji, od 8,7 posto. Slijede Luksemburg s 23 posto, Bugarska s 25,6 posto i Češka sa 34,7 posto. U toj su skupini još Rumunjska i Danska s 35,1 posto odnosno 36,1 posto.
Na razini EU-a i eurozone udio javnog duga u BDP-u dodatno je smanjen u odnosu na godinu ranije. U EU je u 2017. skliznuo na 81,6 posto BDP-a, u skladu s procjenom iz travnja, s 83,3 posto u godini ranije.
U eurozoni smanjen je za 2,3 postotna boda, na 86,8 posto, čime je travanjska procjena snižena za 0,1 postotni bod.