Angažirao je redatelje bez iskustva s filmovima o nadljudima koji će u projekt unijeti svežinu, ali je zadržavao jezgru stručnjaka koja zna sve o takvim filmovima. Povezao je dakle inovativnost i stabilnost
Na prvi pogled teško je spojiti filmove o nadljudima i poslovni svijet, no prof. dr. Miha Škerlavaj, redovni profesor menadžmenta na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani i izvanredni profesor vođenja i organizacijskog ponašanja na BI Norwegian Business Schoolu iz Osla, učinio je upravo to. S još dvojicom kolega istražio je zašto su toliko uspješni filmovi Marvel Cinematic Universea, povezao ih s primjerima iz poslovnog svijeta te nalaz objavio u Harvard Business Reviewu. Utvrdili su da je taj filmski studio u zadnjih deset godina uspješno preoblikovao način snimanja franšiznih filmova, pri čemu je Marvel na 22 filma zaradio 17 milijardi dolara. To je uspio držeći se četiri načela: angažirao je redatelje bez iskustva s filmovima o nadljudima, ali s iskustvom na nekom drugom filmskom području, zadržavao je jezgru stručnjaka koja zna sve o takvim filmovima (jezgra se uglavnom ne mijenja dok franšiza traje), koristio se uvijek nečim izazovnim u filmovima poput humora, politike i dobre glazbe te podgrijavao iščekivanje gledatelja preko društvenih mreža ili davao skrivene naznake u filmovima što bi u idućem izdanju moglo uslijediti.
Drugi ste Slovenac s objavom u Harvard Business Reviewu. Kako je došlo do tog istraživanja i zašto ste odlučili proučiti baš poslovanje Studija Marvel i njegovu franšizu?
– Zaista je vrlo rijetka mogućnost da se čuje glas s naših prostora u tako prominentnoj reviji kao što je Harvard Business Review. S kolegama Spencerom Harrisonom s francuske poslovne škole INSEAD i Arneom Carlsenom s BI Norwegian Business Schoola već dulje drži me žeđ za znanjem o kreativnosti i inovativnosti u organizacijama. Jedan od glavnih izazova u toj domeni jest kako kontinuirano inovirati. Marvel Cinematic Universe učinio nam se intrigantan jer operira u dosta zahtjevnoj djelatnosti s iznimnim rezultatima u komercijalnoj i umjetničkoj strani. Skupili smo sve moguće podatke, izanalizirali ‘inpute‘, procese i produkte inovativnosti da bismo odgovorili na pitanje što možemo naučiti o kontinuiranoj inovativnosti od Marvela.
Pratite li i inače filmove o nadljudima? Zašto su vam zanimljivi takvi filmovi?
– Volim pratiti filmove koji imaju jaku priču i smisao za sasvim obične ljude kao što sam ja. Filmove s kojima se mogu nekako povezati, a u isto vrijeme da bude fantaziju. Suprotno općem mišljenju, Marvel radi filmove o običnim ljudima sa svim manama i teškoćama te nekim slučajnim posebnim osobinama. Roberta Downeyja Juniora kao Iron Mana skoro su izvukli iz zatvora gdje se borio s ovisnošću. I s dna se dignuo u visine. Black Panther je dosta politički aktivan lik koji prkosi postojećom establišmentu u Sjedinjenim Američkim Državama. Izmišljena zemlja Wakanda je recimo od svih skriven visokotehnološki raj u Africi, a u isto vrijeme jako se brinu za ekologiju. To da su nadljudi u biti sasvim obični ljudi je po našem mišljenju snažan magnet za široke mase ljudi različitih starosti i profila po čitavom svijetu.
Zašto su inovacije u spoju s nekim starim provjerenim receptima najbolji način poslovanja?
– Tematika promjena i inovacija dosta često se predaje na ‘executive‘ programima kao što je naš MBA program na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani (FELU MBA). Kad predajem studentima, skoro nema osobe koja ne bi znala završiti rečenicu, da su promjene jedina konstanta. Naša glavna poruka je da su za kontinuirano inoviranje potrebne i promjene i stabilnost. Praksa u Marvelu je da zapošljavaju iskusno-neiskusne vođe. Znači zapošljavaju ljude koji su pokazali kompetentnost na nekom drugom području, a mogu donijeti svježinu u sustav kada trebaju nove ideje. Istodobno, ‘core‘ skupina ljudi brine se za kontinuitet i povezanost svih inovacijskih proizvoda, znači za stabilnost.
Čime se sada bavite, pripremate li neko novo istraživanje?
– Svakako. Istraživanje je integralan dio mojeg rada sa studentima i poduzećima. Nadogradit ćemo i projekt filmskih franšiza, pa sada proučavamo kreativne ideje u top 40 franšiza. Bavim se i istraživanjem vođenja promjena iz perspektive agenta promjena, a sudjelujem i u međunarodnom projektu kulture GLOBE 2020. Uopće mi nije dosadno.