Poslovna scena
StoryEditor

500 najboljih tvrtki u Hrvatskoj: Dramatičan pad produktivnosti glavno obilježje u 2013.

25. Rujan 2014.

Rang-lista najboljih poduzeća u državi u ovogodišnjoj zajedničkoj publikaciji Lidera i Bisnodea koju na kioscima možete naći uz redovno izdanje, najbolji je lakmus-papir dugogodišnje recesije i pokazuje svu dramatičnost gospodarskog sunovrata.

Na vrhuncu prosperiteta (doduše, znatno manjeg od ostatka svijeta i regije) za ulazak među 500 najboljih trebalo postići novostvorenu vrijednost veću od četiri milijuna eura. U ovoj publikaciji kvalifikacijski prag bio je samo malo iznad tri milijuna eura. Najboljih 500 poduzeća lani je imalo čak 20 posto manju novostvorenu vrijednost nego prije recesije. Prihodi su pali za 15 posto, dobit je stanjena za gotovo 30 posto. Pao je čak i izvoz, no to nije realan pokazatelj jer najveća izvoznica Ina zbog gubitaka nije na aktualnoj listi najboljih poduzeća.  

Inin izostanak nije usamljen eksces. U odnosu na prethodnu godinu samo smo spali s konja na magarca. Ina se preselila u gubitaše, a na listu se vratio jedan drugi veliki bolesnik Zagrebački holding, koji je zbog velikog broja zaposlenih u vrhu rang-liste uvijek kad iskaže makar i najmanju dobit. Novostvorena je vrijednost, naime, zbroj bruto plaća i bruto dobiti.

Ključni je problem najboljih poduzeća u dramatičnom padu produktivnosti. U posljednjih šest godina, kad je virtualni svijet donio nevjerojatne mogućnosti efikasnijeg rada, tvrtke koje bi trebale biti lokomotive razvoja ostale su bez pare i nisu uspjele podići produktivnost. Štoviše, prosječna produktivnost tvrtke iz TOP 500, koja je svih ovih godina tavorila na od 30 do 33 tisuća eura, lani je srušena na samo 26 tisuća. Tako je produktivnost najboljih danas čak 18 posto manja nego prije recesije. Doda li se tomu stagnacija broja zaposlenih, drama prelazi u katastrofu. I zato ni izvoz, u koji se svi zaklinjemo posljednjih mjeseci, nije uspio premašiti iznos od 6,4 milijarde eura koji je 500 najboljih dosegnulo u davnoj 2007. S padom produktivnosti jednostavno nismo konkurentni na svjetskom tržištu, a bez izlaska u svijet hrvatskom gospodarstvu, proračunu, plaćama, standardu… nema spasa.

No glavne stranke ne žele znatnije pomoći gospodarstvu jer bi morale radikalno skresati državni aparat i državno vlasništvo. A upravo je u državnim i paradržavnim strukturama HDZ, pa i SDP, uhljebio najviše svojih birača. Zato je jedino rješenje sve izvjesniji protektorat u režiji europske politike i svjetskoga kapitala. Ali ni tu ne treba gajiti iluzije - ni Bruxelles ni Washington neće voditi računa o hrvatskom razvoju, nego samo o tome da držimo nos iznad vode kako bismo mogli vraćati dugove. Od sada do vječnosti.

19. studeni 2024 10:34