Uljanik nije jedina hrvatska ‘rupa bez dna‘. U brodogradilištu je lani ‘potonulo‘ 2,54 milijarde kuna jamstava, a za HŽ Infrastrukturu Vlada je istovremeno izdvojila 212 milijuna kuna. Iako lanjski podaci nisu toliko alarmantni, kada se sve zbroji, HŽ-u je u šest godina iz proračuna plaćeno ukupno milijardu i pol kuna jamstava, piše Novi list.
Uz to, tvrtke nastale raspadom HŽ-a kao što su HŽ Infrastruktura, HŽ Cargo, HŽ Putnički prijevoz, godišnje uberu više od milijardu kuna na ime subvencija, ali i od naknada koje građani plaćaju u cijeni goriva.
Vlada je lani platila i sedam milijuna kuna jamstava za Imunološki zavod, a izvješće pokazuje i da država ima 4,427 milijardi kuna potraživanja od onih za koje je jamstva platila, i to nakon otpisa ukupno 608 milijuna kuna i 120 milijuna kuna kompenzacija.
Zbog HŽ-a Hrvatska bi mogla ostati i bez 241 milijun eura europskog novca, namijenjenog gradnji pruge Koprivnica - Križevci - državna granica s Mađarskom koja je trebala biti dovršena do 31. prosinca 2020. godine, no kako se nije ni počela graditi zbog problema javne nabave, Vlada je nedavno produžila rok za dovršetak pruge na 31. siječnja 2022. godine. O toj je problematici u intervjuu za Lider govorila i Maja Bakran Marčić.
Sporost investicija konkurira sporosti samih vlakova, koji kasne najmanje pola sata, a brzi su kao oni koji su putnike prevozili 1933. godine, kako je posvjedočio novinar Telegrama.
Uz sve to, HŽ se nedavno našao u aferi u koju se umiješala Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave. Naime, kako piše Jutarnji, HŽ Infrastruktura je na javnom natječaju za izradu studije za modernizaciju nizinske pruge Zagreb - Rijeka, na dionici Oštarije - Škrljevo, odabrala konzorcij čiji je podizvođač tvrtka DB Engineering&Consulting GmbH, odnosno njezini zaposlenici, pravomoćno osuđena za korupciju, odnosno za davanje mita kako bi ta njemačka tvrtka prošla na sličnim javnim natječajima u drugim državama.