U godini u kojoj je Agrokor okupirao pozornost javnosti i koncentraciju vlade premijera Andreja Plenkovića, opći je dojam da je Vlada ove godine održavala status quo. Većina reformskih zahvata kojima se namjeravala baviti pala je u drugi plan, pa u drugu punu godinu Plenkovićeva mandata Vlada ulazi s ozbiljnim očekivanjima i neispunjenim ciljevima koje je sama sebi postavila.
Istina, posljednji potez povećavanja minimalne plaće, ostat će, bez obzira na kritike, zapamćen kao uspješan završetak godine. No od početka godine, kad se ušlo u dugo najavljivanu poreznu reformu, pa do zaključenja godine povećanjem minimalne plaće, nedostaje pravog sadržaja koji bi se mogao okarakterizirati kao reforma.
>>>‘Dama čvrste ruke’ Gordana Deranja: Nužna je veća socijalna osjetljivost za žene u biznisu
– Nismo zadovoljni činjenicom da, osim porezne reforme i brze reakcije na Agrokor, u ovoj godini nisu započete i pripremljene druge reforme. Sadašnji rast od tri posto je dobar, ali Hrvatskoj nije dovoljan, a prognoze kažu da ćemo se tek 2019. vratiti na razine BDP-a od prije izbijanja krize. To je porazno za sve vlade koje su od početka krize do danas vodile zemlju i sudjelovale u izvršnoj vlasti. Krug odgovornih je vrlo širok. I nikako ne uključuje samo aktualnu Vladu. Za naše današnje pozicije odgovorni su i oni koji su zemlju vodili prije krize – rekla je Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca.
‘Manual‘ postoji
Ekonomski analitičar Mladen Vedriš nije želio brzati s ocjenama i upozorenjima vladajućima. Pošteno bi bilo, smatra Vedriš, početi ocjenjivati uspješnost Vlade barem nakon dvije godine, jer osim gospodarske i političke činjenice Agrokora, za reforme je potreban kapacitet administracije. Vedriš ima recept za početak reformi.
– Program nacionalnih reformi prihvaćen u travnju ove godine osnovni je ‘manual‘ prema kojem Vlada mora postupati. Uvijek je pitanje kako se organizirati. Provesti zdravstvenu reformu nije samo pitanje resora zdravstva, moraju biti uključene i financijska, socijalna te regionalna komponenta. Kod reforme tržišta rada morate govoriti i o reformi obrazovanja, a Hrvatska, poznato je, ima neusklađenu ponudu i potražnju. Vlada treba osnovati stručne ekipe koje mogu formirati platformu barem za ključne reforme te za reformu mirovinskog sustava i poboljšanje poslovne klime – rekao je Vedriš.
>>>Deranja o Agrokoru: Revizijsko izvješće ne iznenađuje, na potezu su DORH i Porezna uprava
Spomenute reforme dijelom su uključene u Nacionalni program reformi 2017. koji je donijela Vlada. Iako je možda manje politički atraktivna nego reforme zdravstva, rada, obrazovanja ili mirovinskog sustava, Vedriš važnom smatra reformu kojom bi se poboljšala poslovna klima. Ta formulacija, objasnio je, uključuje sve ono što utječe na ukupno poslovanje u Hrvatskoj – zakone, pravosuđe, poticanje investicija, administrativne kapacitete itd.
– Bez poticanja investicija nema otvaranja radnih mjesta. Očekujem da Vlada u prvom kvartalu 2018. stvori obrise stručnih međuresorskih skupina, task-forceova, pa da predstavi što želi postići reformama te pridobije partnere i saveznike. Bitno je da opća javnost shvati da se reforme ne provode prema nečijoj proizvoljnoj želji ili birokratskoj svijesti – upozorio je Vedriš.
I Deranja je istaknula važnost poslovne klime za ekonomiju. Naime, osim što Hrvatska počinje zaostajati na rang-listama konkurentnosti poput Doing Businessa ili HUP skora, a koje su praktična mapa investitorima gdje trebaju uložiti svoj novac, Deranja je uvjerena da je loša poslovna klima u Hrvatskoj jedan od uzroka iseljavanja.
– Naši građani odlaze u zemlje s razvijenom tržišnom ekonomijom i razvijenim poduzetništvom, u zemlje koje su svjesne da se stalno treba mijenjati i provoditi reforme, koje su okrenute budućnosti i nisu zarobljene u prošlosti. Reći će neki: povećajte plaće pa će ljudi ostati. Svaki poslodavac složit će se da bi plaće trebalo povećati. No pravi je prostor za povećanje plaća na rashodnoj strani proračuna, u koju nijedna vlada ne želi dirati – istaknula je Deranja.
Rasporediti kapacitete
Aktualno stanje svima je dobro poznato, država je skupa, što dovodi do toga da je trošak poslovanja u Hrvatskoj visok, a otežavaju ga administracija, neučinkovita javna uprava, hiperregulacija, neujednačena praksa sudova te sporo pravosuđe. Sve to dio je poslovne klime u Hrvatskoj, a koja se Nacionalnim programom reformi 2017. tek počela stidljivo mijenjati.
Primjerice, Vlada je počela uvoditi metodologiju Standard Cost Model tijekom donošenja propisa, ali ona još nije posve obvezna, a nije ni do kraja jasna i transparentna. Također, ujedinjavanjem inspekcijskih službi željela se povećati učinkovitost, a da se u obzir nije uzela činjenica da je prijašnje iskustvo s jedinstvenom inspekcijom često bilo razlog nepotrebnog parničenja. Činjenica je da se u te i neke druge stvari krenulo uz koncentraciju na Agrokor, ali i dalje sve ide previše sporo.
– Za Vladu je bitno da podijeli svoje kapacitete i da jedan dio može trošiti na svakodnevni život, a drugi dio mora biti vezan uz strateške teme. Tu vidim iduću godinu kao prijelomnu, u pitanju hoće li se stvoriti takva metoda djelovanja. Pred Vladom je, uza sve ovo, i pitanje uvođenja eura. Rasprava u vezi s eurom diže razinu svijesti o reformama kao sredstvu ulaska u eurozonu, jer bi to bio jedini smisleni ulazak u nju. Bez reformi smisao izostaje – rekao je Vedriš.
>>>Vedriš: Sedam od deset investicija tapka u mjestu zbog ‘kaosa u zemljišnim knjigama’
Taj ekonomski analitičar pohvalio je Vladu zbog porezne reforme, za koju se danas čini da je već u dalekoj prošlosti. No porezno rasterećenje rada i pojednostavnjenje procedura ipak nisu nevažne ekonomske činjenice, njihove efekte na mjesečnoj bazi osjećaju i zaposleni i kompanije. PDV, odnosno njegovo smanjenje, redovita je tema svake vlade uoči izbora, pa premda bi, prema Vedriševoj ocjeni, za ekonomiju bilo korisno smanjiti PDV, taj je porez na njegovoj listi poreznih prioriteta ipak iza fiskalnog opterećenja rada i kapitala. Slično misli i o državnim poduzećima za koja se najavljivala privatizacija.
– Pitanje je koliko Vlada ima snage, sposobnosti i volje da stvori uspješan menadžment u poticanju investicijske klime. To su poduzeća infrastrukturnoga karaktera prema biznisu i stanovništvu i mora se podignuti njihova učinkovitost. Niz je razvijenih zemalja Europe u kojima su državna odgovornost i upravljanje neusporedivo bolji i rekao bih da je to put za Hrvatsku. Ozbiljna pitanja restrukturiranja Ine bila su zasjenjena polemikama u vezi s pravnim statusom pojedinih sporova te iduće godine u fokus moraju ući kvaliteta poslovanja, proizvodnja plina i nafte, riječka rafinerija i razvoj – smatra Vedriš.
Globalna konkurentnost počinje kod kuće
Gordana Deranja podsjetila je na činjenicu koju sve vlade redovito zaboravljaju kad dođu na vlast. Prema istraživanju HUP-a, čak 85 posto građana smatra da su reforme u Hrvatskoj izrazito potrebne. Možda je u pitanju perspektiva, jer ta se podrška općenitim reformama vrlo lako izmijeni u protivljenje kad vlast pokrene konkretne reforme.
Svejedno, Deranja se nada da će 2018. donijeti reforme. Konkurentnost u globalnoj ekonomiji počinje na razini države. Od borbe za investicije, preko borbe za slobodno tržište do borbe za ostanak vlastitih građana. Što će u drugoj godini u tom pogledu napraviti Plenkovićeva vlada, odredit će kako će Hrvatska izgledati u idućih pet godina i s koje će pozicije njezine tvrtke startati u globalnoj utakmici. Zadržavanje statusa quo značilo bi propadanje, jer dok mi ostajemo isti, drugi se mijenjaju i napreduju.