U ovoj godini očekujemo oporavak industrije od oko dva posto (nakon -0,3 posto u 2023.), uslijed oporavka inozemne potražnje te malog poboljšanja uvjeta financiranja u drugoj polovici godine, pri čemu ponovno narušavanje dobavnih lanaca te rast cijena energenata predstavljaju glavne rizike za domaću prerađivačku industriju, stoji u HUP-ovoj analizi Fokus tjedna.
Relativno skroman oporavak treba naravno gledati u kontekstu slabog oporavka naših glavnih trgovinskih partnera te aktualnim prognozama prema kojima će gospodarstvo euro područja u ovoj godini vjerojatno stagnirati, a oporavak robnog izvoza neće nadoknaditi lanjski snažan realni pad (-10 posto).
U ovoj godini također očekujemo snažniji realni rast osobne potrošnje (3,7 posto nakon 2,7 posto lani) na krilima kontinuiranog realnog rasta bruto plaća na razini od oko šest posto uvelike podržanog neviđenim rastom mase plaća iz državnog proračuna od čak 32 posto (ili oko 1,5 milijardi eura), daljnjim pritiscima u pogledu rasta istih, relativno visoke indeksacije mirovina za cijene i plaće u prošloj godini te povećanju naknadama građanima iz proračuna (+16,9 posto ili 1,1 milijardu eura), ističe HUP-ov glavni ekonomist Hrvoje Stojić.
Kao i obično, snažnija turistička sezona glavni je pozitivni rizik za potrošnju, s obzirom na pozitivne najave vodećih turističkih operatera te poboljšanje pouzdanja u sektoru usluga u EU.
U 2024. HUP očekuje sličnu stopu rasta BDP-a od 2,5 posto. S jedne strane, snažna fiskalna ekspanzija i robusno tržište rada produljuju svoj zamašnjak u pogledu rasta ekonomije, ali podgrijavaju i inflaciju na štetu kupovne moći. Istovremeno, Hrvatska sve više dijeli ekonomsku sudbinu euro područja na rubu recesije - na štetu robnog izvoza, a svjedočimo i odgođenom pogoršanju uvjeta financiranja nakon blagotvornog utjecaja ulaska u euro područje – na štetu privatnih investicija.
Osim izazovnijih uvjeta financiranja, više cijene energenata uz nekonkurentan porezni tretman srednjih i viših plaća nepovoljno utječu na konkurentnost hrvatskih poduzeća.
S obzirom da su veleprodaje cijene plina te struje na horizontu od dvije godine oko dva puta više u odnosu na pretkrizno razdoblje, potencijalni ponovni snažan rast spot cijena energenata zbog geopolitičkih rizika, kao i recesiju u euro području u prvoj polovici ove godine, HUP poziva na konstruktivnu raspravu o smanjenju razlike cijena energenata za poduzeća te kućanstva u sklopu budućeg dizajna tržišta električne energije – u korist konkurentnosti hrvatskih poduzeća.
Daljnje otvaranje domaćeg tržišta električne energije omogućilo bi niže cijene energenata te pouzdaniju i dostupniju opskrbu električnom energijom. Razvoj konkurencije potaknuo bi veća ulaganja u inovacije na tržištu električne energije i umnožio projekte obnovljive energije.