- Hrvatska u ovom trenutku bilježi više useljenih nego iseljenih što je dokaz da je naše tržište konkurentno i da idemo u dobrom smjeru te da su Vladine politike bile pravilno usmjerene. Novi Zakon o strancima i produljenje roka trajanja radnih dozvola za strane radnike olakšat će i poslodavcima i njihovim zaposlenicima organizaciju rada - istaknuo je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić na konferenciji ‘Dinamika tržišta rada: Lekcije iz Irske i Hrvatske‘ u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), a u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Konferencija je u fokus stavila pitanje demografskih izazova nastojeći pronaći europske prakse i iskustva u osiguravanju kvalitetne i kvalificirane radne snage u cilju zadržavanja visokih stopa rasta domaćeg gospodarstva, a na njoj je gostovao i Neale Richmond, ministar u ministarstvu poduzetništva, trgovine i zapošljavanja Republike Irske, zemlje koja je u posljednjih 20 godina privukla gotovo 1,3 milijuna stanovnika jačanjem gospodarstva i ponudom kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta.
Problemi sa smještajem
- Irska ekonomija je danas u dobroj poziciji. Kao i svi, suočavamo se s gospodarskim izazovima, počevši od pandemije pa do brutalne ruske agresije na Ukrajinu koja je značajno utjecala na cijene energije. Nekoliko teških godina je iza nas, ali mi smo izvozna ekonomija i to nam je pomoglo da se izvučemo iz te krize, što dokazuje i činjenica da smo tokom pandemije povećali izvoz - izjavio je Richmond.
Objašnjavajući s kakvim se izazovima Irska suočava kada je u pitanju radna snaga, rekao da je brz gospodarski rast uvijek donosi i prepreke. U Irskoj trenutno radi 2,7 milijuna ljudi iz cijelog svijeta, a zanimljivo je da 1950-ih godina zemlja nije imala ni toliko stanovnika. Zbog toga se danas bori s manjkom kvalitetnog smještaja, pogotovo nakon pada tržišta nekretnina.
- Baš kao svaka europska zemlja, baš kao i Hrvatska, suočavamo se s problemom radne snage. Moramo privući još radne snage sa specifičnim znanjima, ne samo iz svjetskih, već i europskih zemalja. Potrebno je sagraditi infrastrukturu i domove za nove ljude koji će doći živjeti i raditi u Irsku - rekao je Richmond.
S druge strane, zadatak koji stoji pred Hrvatskom je zadržati domaću visokokvalificiranu radnu snagu, ali i staviti nas na kartu zemalja atraktivnih za takve radnike iz svih krajeva svijeta, kao i investicije u sektore s visokom dodatnom vrijednošću.
- HUP upozorava da treba smanjiti opterećenje porezom na dohodak upravo kod srednje visokih i visokih primanja, gdje je porezni klin i viši od 42,5 posto, kako bi osigurali brži i jači rast primanja, atraktivnost naših kompanija za domaću radnu snagu i za radnu snagu iz zemalja koje su nam konkurenti jer je to osnova za rast ekonomije i standarda cijelog društva - poručila je glavna direktorica HUP-a, Irena Weber.
Iskustvo iz Irske pokazuje da je za demografsku održivost ključna otvorenost tržišta i društva prema novim investicijama, tehnologijama i državljanima. Irska je bila poznata kao zemlja emigracije, ali je u posljednjih 20 godina počela privlačiti radnu snagu nudeći zaposlenja u sektorima visoke dodane vrijednosti.
Dijaspora neće s konja na magarca
- Irska je još 1990-ih doživjela pozitivnu promjenu stanovništva, odnosno više je ljudi počelo dolaziti u zemlju. Prije toga je jako malo ljudi dolazilo u Irsku, samo neki na praznike. Desetljećima su ljudi napuštali zemlju i odlazili u inozemstvo, ali još otkako smo se priključili EU, tada kao jako siromašna zemlja, počeli smo to iskorištavati na najbolje načine i postali zemlja koja danas 80 posto proizvoda izvozi.
Nakon velike financijske krize ponovno smo se suočili s izazovima jer su se strani radnici odlučili vratiti svojim kućama. U pandemiji također. Ljudi su u kriznim trenucima preplašeni i trebaju im obitelji. Ne znam kako je to izgledalo u Hrvatskoj, ali u Irskoj nismo mogli napustiti vlastite kuće. Ipak, ljudi su se počeli vraćati nakon pandemije. Broj ljudi koji dolaze raditi i živjeti u Irsku povećava se iz godine u godinu - dodao je Richmond.
Što se Hrvatske tiče, Piletić naglašava da bilježimo rekordnu stopu zaposlenih i rekordno nisku nezaposlenost. Puno je stranih radnika došlo, a prošle je godine, podsjećamo, izdano čak 172 tisuće dozvola za rad. Broj zahtjeva iz godine u godinu raste, a plan je njihov vijek produžiti s jedne na tri godine i krenuti s aktivnim procesom integracije i inkluzije ‘jer ti ljudi moraju biti sastavni dio našeg društva, a ne samo radnici‘.
- Već sad za prvih šest mjeseci imamo pozitivan migracijski saldo za 2024. godinu. Taj će se pozitivan trend nastaviti, a tim je veća naša obveza da te ljude integriramo da oni budu sastavni dio društva i gospodarstva - rekao je Piletić i osvrnuo se na činjenicu da Hrvati i dalje ne prepoznaju puni potencijal vaučera za obrazovanje koje je ključno za napredak gospodarstva.
Na samom kraju konferencije, Richmond se osvrnuo na dijasporu i zaključio da iseljenici moraju imati razlog za povratak u svoje domove, a to je ekonomija koja cvate.