U Zagrebu se danas održao 31. Dan poduzetnika, jedno od najvećih godišnjih okupljanja domaće poslovne zajednice. Na konferenciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) okupili su se čelnici najvećih domaćih kompanija koji su s političarima i sindikatima razgovarali o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti hrvatskog gospodarstva.
- Poduzetništvo je temelj svakog uspješnog društva i gospodarstva - rekla je na samom početku konferencije Irena Weber, glavna direktorica HUP-a te se osvrnula na uspjehe i izazove domaćeg gospodarstva i zatim predstavila strateške smjernice za budućnost, naglašavajući važnost ‘inovacija, brzih odluka i hrabrih poteza‘.
Weber je također predstavila tradicionalni HUP-ov Kompas, sveobuhvatan dokument u kojemu stoji više od stotinu mjera, alata i preporuka za ubrzanje rasta standarda i jačanje gospodarstva, a čija će implementacija značajno ubrzati rast BDP-a, zapošljavanja i sustizanja standarda prosječnih Europljana.
- Već je vrijeme da ukinemo sintagmu - fali ti jedan papir‘, poručila je Weber, dodavši da administracija treba poticati gospodarske procese, a ne obrnuto. Potpuno je neobjašnjivo, dodaje Weber, to da su investicije vrijedne nekoliko milijardi eura na čekanju već dvije godine zbog jedne odluke - ‘a to je da čekaju HERA-u da odredi iznos naknade za priključak‘. Također je istaknula poticanje inovacija i istraživanja te dodala da je u oba smjera potrebno potaknuti više ulaganja. Zatim je rekla da moramo stvoriti uvjete u kojima domaći startupovi ostaju domaći, umjesto da sele u druge zemlje kojima je do njihovog razvoja više stalo.
- Privatni sektor već se godinama snažnim rastom plaća bori za zadržavanje radnika na našem tržištu rada. Dodatni pritisak na privatni sektor generiran je dvjema odlukama: jedna od njih je rast minimalne plaće u godinu dana od 35,5 posto. Nema tog sektora koji može izdržati rast plaća od 35,5 posto praktički preko noći. Ovakav rast troška rada predstavlja ogroman problem, osobito u radno intenzivnim sektorima kao što su metalna, drvna, tekstilna i prehrambena industrija. Druga je predloženo ukidanje olakšica za zdravstveno osiguranje za mlade.
Tu ću se zadržati, jer nije riječ o olakšicama za zapošljavanje, već je to alat za zadržavanje mladih u našoj zemlji i u našim tvrtkama. Ovako ih isporučujemo zemljama koje upravo porezne olakšice agresivno koriste da bi privukle talente iz zemalja poput Hrvatske - naše mlade, koje smo mi obrazovali i koji nam trebaju na našem tržištu rada. O tome zaista valja još jednom promisliti kako ne bismo izgubili jednu generaciju, u koju smo uložili znatna sredstva obrazujući ih za život i za naše tržište rada. Također, potpuno je nelogično davati porezne olakšice povratnicima, za koje sigurno želimo da se vrate, a ukidati olakšice mladima, koji su nam tu i koje želimo zadržati - komentirala je Weber.
Spomenula je i jačanje infrastrukture i digitalne povezanosti. Razvoj prometne infrastrukture i digitalne mreže ključan je za povećanje konkurentnosti, a Weber je istaknula potrebu za bržom realizacijom strateških projekata, poput modernizacije željezničke mreže. ‘Bolja povezanost je demografsko pitanje. I zato veseli to da razvoj željezničke mreže postaje prioritet. I ne samo zato što mi je životna želja sjesti na vlak na kolodvoru u Zagrebu i izaći za dva sata u trajektnoj luci u Splitu, nego zato što naši članovi iz Dalmacije imaju problem prilikom izvoza zbog nepostojanja kvalitetne željezničke mreže‘, rekla je Weber.
Put ka blagostanju
Hrvatska se nalazi u ključnom trenutku svoje gospodarske povijesti, smatra Weber. Naime, članstvo u EU i skori ulazak u OECD otvaraju velike prilike, ali samo uz odlučne reforme.
- Pred nama je godina koja mora biti prekretnica za Hrvatsku prema blagostanju - rekla je. Govoreći o izazovima, Weber je istaknula geopolitičke nesigurnosti i rizike s tržišta najvećih trgovinskih partnera, ali je naglasila i sigurnost Hrvatske kao njezinu veliku prednost.
- Sigurnost nije samo mir, već i samodostatnost u proizvodnji hrane, održivost, snažne investicije i obrazovni sustav prilagođen zanimanjima budućnosti - dodala je.
Za kraj, Weber je pozvala na zajedništvo svih dionika – poslodavaca, Vlade i društva. ‘Jasna pravila igre, bez privilegija, temelj su za uspjeh. Radimo zajedno na stvaranju bolje Hrvatske. Poslodavci ne mogu bez radnika, radnici ne mogu bez poslodavaca, a svima nam treba uređen sustav koji će nas podržavati u investicijama, poslovanju, dizanju plaća i otvaranju novih radnih mjesta stvaranjem okvira čije je temeljno načelo osigurati jednaka pravila igre za sve sudionike tržišta‘, poručila je Weber.
Hrvatska i Argentina
Mihael Furjan, predsjednik HUP-a, govorio je na Danu poduzetnika o inspirativnim pričama o uspjehu hrvatskih iseljenika, povlačeći paralelu s izazovima s kojima se suočava domaće gospodarstvo. Istaknuo je kako je Hrvatska puna neiskorištenog potencijala i mora stvoriti uvjete za ubrzaniji gospodarski rast.
- Hrvati su ostavili neizbrisiv trag u svijetu - započeo je Furjan, prisjećajući se poduzetničkih uspjeha naših iseljenika. - Dok sam nedavno bio u Buenos Airesu, imao sam osjećaj da je svaka treća zgrada djelo hrvatske braće Benčić, arhitekata porijeklom iz Dalmacije. Nikola Mihanović s Pelješca, prije 120 godina, imao je u Argentini flotu od 300 brodova i zapošljavao 5000 ljudi, mahom Hrvata - rekao je Furjan, podsjećajući na upornost i viziju naših ljudi koji su gradili temelje zajednica na drugom kraju svijeta.
- I mi želimo zaposliti više od 100.000 ljudi sljedeće godine - rekao je Furjan, povlačeći paralelu s Argentinom, koja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća bila simbol rasta, ali je danas suočena s problemima stagnacije.
- Argentina je tada bila zemlja nade i rasta, no sada se suočava s niskim plaćama i visokim cijenama. Ne smijemo ponoviti njihove greške - upozorio je, naglašavajući važnost povećanja produktivnosti i konkurentnosti.
Furjan se prisjetio i ciljeva postavljenih prije četiri godine.
- Tada smo rekli da ćemo zaposliti 150.000 ljudi, smijali su nam se. Danas s ponosom možemo reći da su članice HUP-a ostvarile taj cilj, zapošljavajući više od 30.000 ljudi godišnje - istaknuo je, dodajući kako je cilj za sljedeće četiri godine zaposliti još 100.000 ljudi, privući investicije i stvoriti uvjete za povratak mladih iz inozemstva.
Fokus na radnicima
Furjan je predstavio prijedloge poreznih reformi koje HUP zagovara.
- Prva Vlada Andreja Plenkovića počela je s rasterećenjem gospodarstva, i to je smjer u kojem moramo nastaviti. Smanjenje poreza povećava ekonomske aktivnosti - rekao je.
Posebno je naglasio potrebu za rasterećenjem rada.
- Nismo tražili niže poreze na dividende ili profit. Fokus nam je na radnicima – moramo podići plaće, ali to mora pratiti rast produktivnosti - kaže.
Zauzeo se i za fiskalnu decentralizaciju, spominjući kako su prihodi gradova i općina od predloženih poreznih izmjena u posljednje tri godine porasli za 60 posto.
- Potrebna nam je konkurencija među lokalnim zajednicama kako bi privukle investicije i radna mjesta - rekao je Furjan.
Zaključno, Furjan je poručio kako Hrvatska mora postati zemlja nade, rasta i potencijala, nalik onoj u kojoj su naši iseljenici uspjeli ostvariti uspjeh.
- Želimo zapošljavati više, ulagati više, ostvarivati veće profite i podizati plaće. Naš cilj je stvoriti uvjete da se ljudi vrate u Hrvatsku i ovdje grade svoju budućnost - rekao je.
Plenković: U devet godina smo udvostručili BDP
Premijer Andrej Plenković istaknuo je izvanredne ekonomske rezultate Hrvatske uslijed globalnih kriza i naglasio važnost nastavka suradnje između Vlade i poduzetnika kako bi se osigurao daljnji rast i razvoj.
- Hrvatska je tijekom kriza ostvarila sjajne rezultate. Među smo zemljama EU s najbržim gospodarskim rastom, uz bok Cipru i Malti - rekao je Plenković, dodajući kako su ti rezultati plod rada poduzetnika, ali i Vladinih mjera potpore.
- Mjerama vrijednima gotovo osam milijardi eura omogućili smo oporavak gospodarstva i građana, pokazujući kako nitko neće biti ostavljen sam u krizi - naglasio je.
Premijer je također podsjetio na ključnu ulogu Vlade tijekom pandemije.
- Svaki drugi radnik dobio je plaću zahvaljujući mjerama Vlade, što je bio presedan. To pokazuje koliko nam je stalo da zajednički prebrodimo te zahtjevne okolnosti - rekao je.
Plenković je također istaknuo da Hrvatska danas bilježi rekordnih 1,75 milijuna zaposlenih, što je, prema njegovim riječima, ‘apsolutni rekord‘.
- Naša ekonomija je osnažena – ove godine apsolutni BDP dosegnut će 86,4 milijarde eura, a iduće godine očekujemo 92,4 milijarde eura. To znači da smo u devet godina udvostručili BDP - izjavio je premijer.
Također, optimističan je u pogledu makroekonomskih projekcija, navodeći da se očekuje rast BDP-a od 3,6 posto ove godine i 3,2 posto iduće godine, dok inflacija neće prelaziti tri posto. Javni dug nastavlja padati, a doći će na razinu od 57,4 posto udjela u BDP-u, naglasio je premijer.
Govoreći o suradnji s poduzetnicima, Plenković je HUP nazvao ključnim socijalnim partnerom i zahvalio im se na radu i suradnji, među ostalim i kroz Gospodarsko-socijalno vijeće s kojim su proveli više od 400 mjera rasterećenja gospodarstva.
Naglasio je važnost daljnjih ulaganja u istraživanje, razvoj i konkurentnost, najavljujući još snažniji fokus na globalne i europske trendove.
- Želimo stvoriti povoljan okvir za otvaranje radnih mjesta, jačanje poslovnog okruženja i praćenje novih trendova. To će učiniti Hrvatsku pouzdanom, konkurentnom i pristupačnom - zaključio je Plenković.
Inicijativa HUP-a o ravnopravnosti na rukovodećim pozicijama
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predstavila je novu inicijativu usmjerenu na promicanje ravnopravnosti na rukovodećim pozicijama u tvrtkama.
Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke i članica Izvršnog odbora HUP-a, te Ivan Mišetić, glavni tajnik Atlantic Grupe i predsjednik Vijeća članova HUP-a, istaknuli su važnost ove inicijative za unaprjeđenje korporativne kulture i jačanje konkurentnosti. Naglasili su kako ravnopravnost na vodećim pozicijama nije samo društveno pitanje, već i gospodarski prioritet. - Članice HUP-a mogu prepoznati i iskoristiti veliki neiskorišteni potencijal u ženskoj populaciji - poručila je Dalić.
Dalić je također najavila dolazak prestižnog Oxford programa u Zagreb, koji će biti namijenjen edukaciji i razvoju mladih menadžerica i menadžera, dok je Mišetić naglasio važnost suradnje između poslodavaca, Vlade i sindikata u ostvarivanju ravnopravnosti.
