Središnje banke ulaze u novu fazu borbe protiv inflacije, a recesija bi mogla biti cijena koju će kreatori politike platiti u nastojanju da postignu ciljanih dva posto, smatraju ekonomisti diljem svijeta.
Ukupne stope inflacije u većini svjetskih gospodarstava oštro su pale od jeseni, ali temeljne stope koje uključuju nestabilne kategorije kao što su energija i hrana ostaju blizu najviših razina u posljednjih nekoliko desetljeća što znači da će se središnje banke morati itekako namučiti da postignu svoje ciljeve, a da pritom ne unište gospodarski rast država.
‒ Sljedeća faza će biti teža i zahtijevat će više boli, a i dalje je visoka vjerojatnost za recesijom u posljednjem kvartalu ove godine ‒ rekao je za Financial Times Carl Riccadonn, glavni američki ekonomist u BNP Paribasu.
Središnje banke u posljednjem su krugu dizanja kamatnih stopa bile opreznije i manje agresivne pa je Europska središnja banka podigla stope za četvrtinu boda dok je američki FED u potpunosti preskočio povećanje. Ipak, obje su signalizirale da je inflacija nikako nije poražena te su najavile daljnja povećanja u budućnosti. Engleska banka pak nije usporila tempo te je podigla stope za značajnih pola boda.
Čelnik njemačke središnje banke Joachim Nagel nedavno je upozorio da je inflacija ‘vrlo pohlepna zvijer‘ i da bi bila ‘velika pogreška‘ zaustaviti podizanje kamatnih stopa.
Problematično tržište rada
Da će borba još duže vrijeme trajati upozorio je i predsjednik FED-a Jerome Powell, a njegovo omiljeno mjerilo temeljne inflacije, indeks izdataka za osobnu potrošnju, u posljednjih se šest mjeseci kretao oko 4,7 posto dok je ekvivalentna brojka za eurozonu oko pet posto.
I tržišta reagiraju na odluke središnjih banaka. Sada očekuju da će američke kamatne stope doseći vrhunac na 5,25-5,5 posto, u odnosu na 5-5,25 posto početkom mjeseca. U eurozoni ulagači sve više cijene mogućnost povećanja stopa u srpnju i rujnu.
Međutim, neki trgovci dovode u pitanje odlučnost čelnika središnje banke. Nedavno je provedeno istraživanje među 81 upraviteljem fonda koje je pokazalo da 60 posto misli da bi središnje banke prihvatile inflaciju od dva to tri posto ako to znači izbjegavanje recesije. Nešto više od četvrtine smatra da bi oni koji određuju stope bili voljni izazvati recesiju kako bi je dodatno smanjili.
Neki ekonomisti misle da će temeljna inflacija uskoro slijediti pad glavne inflacije. Govoreći o eurozoni, Martin Wolburg, ekonomist osiguravajućeg društva Generali za Financial Times je rekao da su cijene plina pale, da je inflacija proizvođačkih cijena gotovo na nuli te da će se taj trend nastaviti. Jedan od problema u borbi s inflacijom je i tržište rada koje je tijesno i s jedne i s druge strane Atlantika.