Tim bi se sporazumom povezale dvije regije s više od 700 milijuna stanovnika, no unatoč prednostima, ima članica EU, poput Francuske, koje se pitaju kakve će posljedice imati poljoprivrednici. Ima skeptičnih i u Vladi RH, a ni u Europskoj komisiji nisu naveli je li taj strah neopravdan
Novi nedavno održan prosvjed poljoprivrednika u Bruxellesu pokazao je da ih problem uvoza poljoprivredne i prehrambene robe u EU i dalje tišti. Ovaj put prosvjedovali su protiv Sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a sa zemljama Južne Amerike iz bloka MERCOSUR (Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj) koji je u pripremi.
Osim što su im podršku dali i francuski poljoprivrednici, nije bezazlena niti činjenica da francuska Vlada nije pristalica potpisivanja takvog sporazuma, a kako smo saznali, ni u Vladi premijera Andreja Plenkovića nema potpunog jedinstva s obzirom da ga Ministarstvo vanjskih i europskih poslova bez zadrške podržava, dok u Ministarstvu poljoprivrede postoji skepsa. Zato smo zamolili Predstavništvo Europske komisije (EK) u Zagrebu da nam jasnije objasni o čemu je tu riječ, ali smo ujedno željeli čuti i stavove Ministarstva poljoprivrede i MVEP-a.
Naime, mnogi u Europi smatraju da će takvim sporazumom biti ugrožena europska poljoprivredna proizvodnja jer će biti otvoren uvoz poljoprivredne robe iz Južne Amerike. No u EK čvrsto vjeruju u taj sporazum koji je, kako poručuju iz Bruxellesa, od iznimne političke i gospodarske važnosti. Taj sporazum bit će prvi takve vrste koji je MERCOSUR dogovorio s globalnim partnerom. To bi otvorilo nove mogućnosti za obje strane jer će se sporazumom uravnotežiti strateško i gospodarsko partnerstvo povezujući dvije regije s više od 700 milijuna ljudi. U EK vjeruju da će se pružiti nove prilike s obje strane, dajući tvrtkama iz EU-a konkurentsku prednost u regiji MERCOSUR-a.
Četiri milijarde eura uštede
Sporazum daje i geopolitički značaj za obje regije jer osim gospodarskih koristi njime će se produbiti političke i gospodarske veze EU-a s ključnim partnerima na globalnom jugu, što je važno i zbog gorućih globalnih problema poput klimatskih promjena. Naime, kako vjeruju u EK, tim će sporazumom EU i zemlje MERCOSUR-a podržati nastavak zelene i digitalne tranzicije. Također će, očekuju u Bruxellesu, ojačati ekonomsku sigurnost EU-a u podijeljenom svijetu jer je ‘u današnjoj složenoj geopolitičkoj klimi osiguravanje trgovinskih sporazuma s pouzdanim partnerima ključno za ekonomsku otpornost i sigurnost EU-a. Takvi sporazumi štite ključne opskrbne lance, smanjuju ovisnosti i osiguravaju pristup kritičnim resursima.‘
- Sporazum EU-a i MERCOSUR-a uključuje najnovije standarde trgovine i održivog razvoja, odražavajući predanost EU-a modernim, odgovornim trgovinskim praksama kao što se vidi u njegovim nedavnim sporazumima. Predsjednica von der Leyen imala je bilateralne sastanke s Argentinom, Brazilom i Paragvajem na marginama Generalne skupštine UN-a. Ponovila je predanost EU-a zaključivanju pregovora. EU je i dalje usredotočen na to da Sporazum ispunjava ciljeve održivosti EU-a, poštujući pritom osjetljivost EU-a u poljoprivrednom sektoru – poručuju iz Predstavništva EK u Zagrebu.
Na pitanje koje su konkretne prednosti Sporazuma za EU, kažu da će povećati konkurentnost za poduzeća u EU-u. Naime, zemlje MERCOSUR-a će smanjiti visoke tarife za poduzeća iz EU čime će značajno povećati njihovu konkurentnost na tim tržištima, otvarajući nove mogućnosti u različitim sektorima i omogućavajući izvoznicima iz EU-a da uštede više od četiri milijarde eura godišnje na carinama. Zatim, pojednostavit će se carinski postupci čime će se olakšati trgovinski tokovi za izvoznike iz EU-a — što je posebno ključno za više od 26 tisuća malih i srednjih poduzeća iz EU-a koja trenutno izvoze u MERCOSUR. U Ministarstvu poljoprivrede još dodaju da će zemlje MERCOSUR-a zaštititi oko 350 EU proizvoda sa zaštićenim oznakama od imitacije. No, kako ćemo kasnije vidjeti, u spomenutom Ministarstvu, na čijem je čelu Josip Dabro, postoji određena skepsa zbog mogućih posljedica nakon potpisivanja Sporazuma.
Podržava li sporazum Vlada RH?
U svakom slučaju, u Predstavništvu EK u Zagrebu ističu da će, osim svega navedenog, poduzeća iz EU-a dobiti mogućnost da se natječu za javne ugovore u zemljama MERCOSUR-a pod jednakim uvjetima, što je prvi put u bilo kojoj trećoj zemlji budući da je MERCOSUR prethodno ograničio svoje javne natječaje na interna poduzeća. Isto tako imat će siguran pristup ključnim sirovinama i zelenim dobrima, odnosno osiguravanjem postojanog, sigurnog i održivog protoka osnovnih sirovina. Sporazum na taj način podupire predanost EU-a globalnoj zelenoj tranziciji i rast ekološki prihvatljivih industrija. I na kraju, poručuju iz Predstavništva EK u Zagrebu, ojačat će se ekonomska sigurnost i otpornost lanaca opskrbe. Naime, ojačani lanci opskrbe prema sporazumu poboljšat će ekonomsku sigurnost EU-a, povećavajući otpornost i čuvajući kritične uvoze ključne za europske industrije.
No osim svih navedenih prednosti EK nije navela zbog čega vjeruje da se EU poljoprivrednici neće suočiti s nelojalnom konkurencijom iz Južne Amerike. Poručeno je još da su tehnički pregovori u toku te zaključuju da je sporazum usklađen s ciljevima održivosti i bavi se osjetljivim područjima, posebno u poljoprivredi, što je prioritet za EU.
A podržava li sporazum Vlada RH, pravo je pitanje. Podržava ga, poručuju iz MVEP-a na čijem je čelu Gordan Grlić Radman, ponavljajući sve što je već navedeno.
- Držimo da bi potpisivanje i što skorija primjena tog sporazuma ne samo donijela gospodarske koristi objema stranama, već bi ojačala globalnu prisutnost EU, kojoj je u interesu snaženje strateških partnerstva kroz stvaranje čvrstih trgovinskih veza. Jednako važan je i geostrateški argument s obzirom na utjecaj Kine i SAD-a u regiji – kažu u MVEP-u.
S obzirom da još uvijek sve zemlje nisu sigurne koliko je taj sporazum dobar za poljoprivrednike, pri čemu je Francuska najvažnija zbog svoje vodeće poljoprivredne proizvodnje, u MVEP-u kažu da ‘slijedom političkog dogovora iz 2019. i dodatnog instrumenta uz Sporazum iz 2023. koji adresira zabrinutosti pojedinih država članica u pogledu održivosti, Vlada RH podupire rad Europske komisije na iznalaženju rješenja za premošćivanje preostalih zabrinutosti pojedinih država članica i što skorije zaključivanje ovog važnog sporazuma‘.
Osjetljivost poljoprivredne proizvodnje
No da i u samoj Vladi premijera Plenkovića postoji, najblaže rečeno, oprez oko potpisivanja sporazuma, svjedoči i odgovor iz Ministarstva poljoprivrede. Uz već spomenute prednosti koje Sporazum donosi, u Ministarstvu poljoprivrede ističu da ipak postoji rizik da će se na tržištu EU-a pojaviti proizvodi proizvedeni prema nižim standardima zaštite okoliša i sigurnosti hrane te da će uvoz jeftinijih poljoprivrednih proizvoda ugroziti održivost malih i srednjih poljoprivrednika u EU. Taj problem postoji već i sada, sjetimo se samo prosvjeda poljoprivrednika diljem EU u veljači ove godine.
U Ministarstvu poljoprivrede podsjećaju da se MVEP, koji predstavlja hrvatsku vladu u pregovorima, oko trgovinskih pitanja vezanih uz poljoprivredne i prehrambene proizvode konzultira s njima, a u tim konzultacijama Dabrino ministarstvo tokom pregovora opetovano je ukazivalo na osjetljivost hrvatske poljoprivrede i moguće rizike potencijalne liberalizacije određenih poljoprivredno – prehrambenih proizvoda, primjerice goveđeg mesa, šećera, peradi.
- Osjetljivost liberalizacije trgovine nije vezana isključivo uz ovaj sporazum, već i uz učinke drugih sporazuma koje je zaključila EU, kao i onih oko koji se trenutno pregovara. Naš je načelni stav kako trgovinska politika EU-a treba biti bolje usklađena s poljoprivrednom politikom te kako liberalizacija tržišta ne bi trebala biti sama sebi cilj. Prioritet trebaju biti interesi država članica EU-a. Zalažemo se za primjenu istih standarda koje moraju ispunjavati proizvođači u EU te smatramo da ovaj zahtjev mora biti sadržan u trgovinskim sporazumima koje sklapa Europska komisija. Iako smo svjesni važnosti zaključivanja Sporazuma s MERCOSUR-om, moramo naglasiti nekoliko činjenica. Pozitivno je da je od 2019. do sad bilo razgovora o primjeni visokih standarda sigurnosti hrane i drugih uvjeta koji su propisani u EU, međutim, promatrajući upravo potencijalne efekte tog sporazuma, ne bi se smjelo zanemariti masovne prosvjede poljoprivrednika diljem EU-a koji su potaknuti nezadovoljstvom zbog sve većih troškova proizvodnje i uvozom jeftinih proizvoda koji u konačnici te standarde ipak ne zadovoljavaju. Budući da se u ovom slučaju očekivala politička odluka o stupanju ovog Sporazuma na snagu, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je, u skladu sa svojim ovlastima u trgovinskoj politici naše zemlje, upozorilo na osjetljivost poljoprivredno – prehrambenog sektora te na potrebu da se europski, a time i hrvatski poljoprivredni proizvođači zaštite od potencijalnih negativnih efekata primjene ovog Sporazuma – kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Dakle, očito je da stvar još nije gotova, jer kao što vidimo, unutar same hrvatske vlade postoje oni koji objeručke prihvaćaju Sporazum s MERCOSUR-om, ali i oni koji su skeptični i traže dodatne osigurače da poljoprivreda neće patiti. Vjerovatno je da i u ostalim zemljama članicama EU postoje slične nedoumice, pa pretpostavljamo da zbog toga nitko nije znao odgovoriti na pitanje kad se očekuje potpisivanje Sporazuma.