Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,01 posto, na 37.986 bodova, no S&P 500 potonuo je 3,05 posto, na 4.967 bodova, a Nasdaq indeks 5,5 posto, na 15.282 boda. Najveći tjedni pad S&P 500 i Nasdaq indeksa u više od godinu dana ponajviše je posljedica splasnulih nada u vezi kamata u SAD-u.
U prethodnih pet mjeseci najveća svjetska burza snažno je rasla jer su ulagači očekivali da će Fed ove godine agresivno smanjiti kamatne stope, počevši od lipnja. No, sve je jasnije da središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je tržište rada i dalje snažno, gospodarstvo raste, a inflacija je još uvijek povišena. Zbog toga dužnosnici Feda poručuju da ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.
Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je, među ostalim, da ove godine nije postignut napredak u spuštanju inflacije i da bi monetarna politika mogla ostati restriktivna dulje razdoblje. Stoga se sada na tržištu novca procjenjuje da ima samo 15 posto izgleda za smanjenja kamata Feda u lipnju, a oko 42 posto u srpnju.
– Tržište se nosi s nekoliko stvari; inflacija je viša nego što se očekivalo, pa bi kamate mogle ostati povišene dulje nego što se procjenjivalo. Uz to, povećane su geopolitičke napetosti, posebice na Bliskom istoku. Sve su to izlike trgovcima da s tržišta povuku dio zarade, nakon doista snažnog rasta cijena dionica pet mjeseci – kaže Anthony Saglimbene, strateg u tvrtki Ameriprise Financial. Indeksi su pod pritiskom i zbog solidnih, ali ne i snažnih kvartalnih poslovnih rezultata kompanija i banaka.
I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,3 posto, na 7.895 bodova, a frankfurtski DAX 1,1 posto, na 17.737 bodova. Pariški CAC ojačao je, pak, 0,1 posto, na 8.022 boda.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,1 posto, na 106,12 bodova, a u jednom trenutku dosegnuo je najvišu razinu u pet mjeseci. Pritom je vrijednost dolara prema europskoj valuti skliznula 0,1 posto, pa je cijena eura porasla na 1,0655 dolara.
No, dolar je ojačao prema japanskoj valuti, za 0,9 posto, pa je njegov tečaj dosegnuo 154,65 jena i kreće se oko najviše razine u 34 godine. Jačanje dolara također je posljedica procjena da se neće početi smanjivati kamatne stope tako brzo.
Vrijednost dolara prema košarici valuta dosegnula je polovicom tjedna najvišu razinu u pet mjeseci i zbog toga što se dolar smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, a ulagače je zabrinuo rast napetosti na Bliskom istoku, između Izraela i Irana.
Zbog toga je prošloga tjedna tečaj dolara prema japanskoj valuti dosegnuo novu najvišu razinu u 34 godine, premda japanske vlasti već tjednima upozoravaju da bi mogle intervenirati na tržištu kako bi spriječile daljnje slabljenje jena.
S druge strane, dolar je blago oslabio prema euru. Tako se europska valuta stabilizirala, nakon što je tjedan dana prije njezin tečaj oštro pao jer će, po svemu sudeći, Europska središnja banka početi smanjivati kamate prije Feda, s obzirom da se inflacija u eurozoni kreće na nižim razinama, dok su neka gospodarstva tog bloka u recesiji.
Na tržištu se procjenjuje da bi proces popuštanja monetarne politike ECB-a mogao započeti u lipnju.