Inflacija je u silaznoj putanji. Najniža je od lipnja 2021. godine. Pozitivne vijesti o mrskoj inflaciji nižu se ovih dana, no iako zvuče ohrabrujuće, u isto vrijeme rok za povratak na ciljanu inflaciju od dva posto stalno se pomiče u budućnost. Sada na 2026. godinu. Ovakvo sporo slijetanje donosi novi rast cijena proizvoda, pa iako inflacija od 3,3 ili 2,4 posto, ne zvuči strašno, kumulativni račun od početka pandemije daje sasvim drugu sliku. Cijene rastu, ali sporije, a koliko su se povećale dobro oslikava podatak da je od kraja 2019. godine inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) iznosila 28 posto. Usporedbe radi, istu razinu inflacije imali smo u razdoblju od 10 godina, od 2001. do 2011. godine, a u dvadesetogodišnjem razdoblju, do 2021. godine ona je iznosila 43 posto.
Hrana je u posljednje četiri godine poskupila 39 posto, usluge 29 posto, a unatoč Vladinim mjerama za obuzdavanje cijena energije, i ona je skuplja visokih 36 posto.
– Uz učinak baznog razdoblja, popuštanje uvezenih pritisaka te pad proizvođačkih cijena, uvezenu inflaciju zamijenila je inflacija potražnje na koju je lakše utjecati mjerama restriktivne monetarne politike. Polako jenjava inflacija hrane, ali tvrdoglavo povišene stope uglavnom su generirane inflacijom usluga koja je osjetljivija na porast plaća te posljedični rast domaće potražnje. Uz to, kako potvrđuju podaci, u istom je razdoblju zabilježeno i jačanje inozemne potražnje za smještajnim i ugostiteljskim uslugama. Upravo snažno tržište rada uz dvoznamenkasti rast nominalnih plaća predstavlja ključni rizik ostvarivanja kratkoročnih te srednjoročnih inflacijskih projekcija. Inflacijska očekivanja poduzeća u segmentu usluga jedina ostaju iznad dugoročnih prosjeka te jasno zrcale navedene rizike. Na razini cijele godine očekujemo inflaciju potrošačkih dobara i usluga mjerenu indeksom potrošačkih cijena na 3 posto. Daljnje usporavanje i pad ispod 2 posto očekuje se u 2026. godini – naveli su analitičari Raiffeisen banke.
Koje sastavnice inflacije će i dalje biti iznad željenih razina, koliko je hrvatska inflacija drugačija od one u eurozoni i Europskoj uniji, kao i na cijene kojih proizvoda je prelazak na euro imao nešto intenzivniji učinak pročitajte u sljedećem broju Lidera.