Dva tematski povezana panela održana su trećega dana Liderove konferencije 48 sati; panel o e-mobilnosti u javnom gradskom prometu i energetski izazovi i klimatske promjene, a vodio ih je Liderov novinar komentator Goran Litvan.
E-mobilnost jedno je od rješenja za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, ali varaždinski gradonačelnik
Neven Bosilj objašnjavao je kako Bolt upravo ovih dana u tom gradu prekida projekt s e-romobilima, jer je splasnuo interes nakon što je policija počela kažnjavati vozače bez kacige. Govorio je i o velikim troškovima koje imaju za održavanje javnog autobusnog prijevoza, te o tome kako su aplicirali na natječaj za dodjelu sredstava za kupnju e-buseka.
Saša Bart iz Dyvolvea naveo je primjere e-mobilnosti, a izdvojio je Montpelier, gdje su projekt javnog gradskog prijevoza zaustavili nakon visokih ulaganja jer su zaključili da su im operativni troškovi preveliki. Prema njegovim riječima važno je dizajnirati sustav e-mobilnosti tako da operativni troškovi budu održivi.
Za razliku od nekih gradova koji zasad imaju problema s financiranjem mobilnost, tvrtka Hrvatska pošta koja ima više poštanskih ureda nego što ih ukupno imaju gradovi i općine, ulaže značajna sredstva u zelenu tranziciju poslovanja. Hrvatska pošta u skladu sa strategijom upravljanja održivošću ulaže u zeleno poslovanje kroz zelenu tranziciju voznog parka, upravljanje otpadom, smanjenjem potrošnje električne energije, ulaganjem u obnovljive izvore energije i paketomate. Ta tvrtka ispušta stotine tisuća tona CO2 te su se još 2014. obavezali da će biti CO2 neutralni i na tom rade.
– Dvije trećine CO2 Hrvatske pošte dolazi iz cestovnog prijevoza, naš vozni park je veliki i ima 1300 vozila kojima smo prošle godine prešli 47 milijuna kilometara i ispustili stotine tisuća tona CO2. Zbog toga smo nabavili električne bicikle i mopeda, te 158 električnih automobila, a energetski učinkovitim vozilima uskoro namjeravamo zamijeniti deset posto našeg voznog parka – rekla je
Terezija Gelo.
Puno je projekata između gradova i poduzetnika začeto na ovim skupovima, naglasio je Litvan te predložio suradnju Hrvatske pošte s tvrtkom Rasco, koja ne sudjeluju svojim vozilima u javnom gradskom prijevozu, ali proizvodi različite tipove vozila potrebnih gradovima i tvrtkama. Prema riječima
Miroslava Paviše iz Rasca, ta je tvrtka 2016. pokrenula projekt razvoja prvoga električnog vozila, čistilice koja je stavljena na tržište 2020. i već je izvezla osamnaest takvih strojeva što je zasad najveća prodaja električnih čistilica u svijetu.
Na panelu o energetskim izazovima i klimatskim promjenama na Litvanovo pitanje hoće li vikendice prvi red do mora izgubiti na vrijednosti,
Dunja Mazzocco Drvar iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odgovorila je da je to retoričko pitanje, ali da se ekstremi sve češće pojavljuju pa i podizanje razine mora. Prema riječima Mazzocco Drvar, iako su klimatske promjene sporo događajući proces i poslovni sektor i građani svjesni da je dekarbonizacija rješenje za smanjivanje štetnih posljedica klimatskih promjena.
Građani Križevaca probleme klimatskih promjena rješavaju gradnjom obnovljivih izvora energije, elektrana u projektu ZEZ u koje ulažu vlastiti novac. Dosad je oko pedeset Križevčanina uložilo novac u te elektrane, a prema riječima
Danijela Šaška, zamjenika gradonačelnika, trenutačno je u tijeku izgradnja velike elektrane snage pet MW. S elektranom u gradnji i već postojećim Križevci će dobivati 12 posto od ukupno potrebne energije, a isplativost takvih elektrana, ako nisu sufinancirane, je za deset -petnaest godina.
Šaško je također upozorio da manji gradovi imaju nerazvijenu infrastrukturu i teško je balansirati između toga hoće li financirati sadnju drveća ili gradnju vodovoda.
No Mazzocco Drvar poručila je da sva infrastruktura mora biti ‘zelena‘ te da će uslijediti edukacija predstavnika gradova i općina kako pripremiti projekte za ublažavanja klimatskih promjena.
Maja Rajčić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, (FZOEU), govoreći o ulozi te ustanove u poticanju energetske učinkovitosti, spomenula je da dio problema leži u edukaciji i pripremljenosti gradova koji trebaju ulagati u svoje kapacitete i kadrove jer se radi o temama koje će nas pratiti puno godina. Drugi problem gradova je nemogućnost zatvaranja proračuna za projekte energetske obnove. Prema njenim riječima, Fond je cijeli budžet za sljedeću godinu rezervirao za ublažavanje energetske krize, a radi se o milijardi kuna za mjere energetske obnove i izgradnju izvora obnovljive energije.
Posljednji panel na konferenciji 48 sati bavio se pretvaranjem otpada u energiju, a sudjelovali su Joško Klisović, predsjednik Skupštine Grada Zagreba, Marin Gregorović, gradonačelnik Cresa i Maja Feketić iz FZOEU.
Konferenciju 48 sati 14. susret gradonačelnika i poduzetnika zatvorili su Željko Turk, predsjednik Udruge gradova u RH, koja je s Liderom suorganizator, i glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović.
– Bio je ovo vrlo koristan susret na kojem je ostvareno puno kontakta između poduzetnika i gradonačelnika – rekao je Šajatović te zahvalio Udruzi gradova na suroganizaciji.
