Sjevernjaci imaju velike investicijske planove: u Koprivničko-križevačkoj županiji realizira se ili počinje realizirati oko 5,2 milijarde kuna projekata, u Međimurskoj je za pokretanje spremno 158 projekata vrijednih više od tri milijarde kuna, Krapinsko-zagorska prijavila je projekte vrijedne 2,5 milijardi kuna, Bjelovarsko-bilogorska županija priprema projekte od 4,5 milijardi kuna, a i Varaždinska ima svoje adute
Na sjeveru Hrvatske pet županija spremno čeka na sklapanje Razvojnog sporazuma s Vladom i realizaciju projekata koje su prijavile. Riječ je o kapitalnim investicijama koje bi financijsko uporište trebale imati u europskim fondovima u omotnici 2021. – 2027. Kako kažu župani pet županija, projekti su već spremni, ali Zagreb za neke nema sluha. Sve se to moglo čuti početkom ožujka na sastanku župana, koji su tada najavili da očekuju konačan potpis potkraj ožujka, ali to se još uvijek nije dogodilo.
Župani čekaju
Koprivničko-križevački župan Darko Koren tada je naglasio da se na području njegove županije realizira ili počinje realizirati oko 5,2 milijarde kuna nacionalnih projekata, a međimurski Matija Posavec da je u njegovoj županiji spremno 158 projekata vrijednih više od tri milijarde kuna. Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar naglasio je pak da je razlika između Razvojnog sporazuma Slavonija, Baranja i Srijem u odnosu na Razvojni sporazum Sjever Hrvatske u tome što je Vlada bila inicijator za Slavoniju, a pet župana za sjever, te da je Krapinsko-zagorska županija već prijavila projekte u vrijednosti od 2,5 milijardi kuna, a Bjelovarsko-bilogorska županija priprema projekte u vrijednosti od 4,5 milijardi kuna. Iako su župani naglasili da su oni već spremni te da su se već sastajali s ministricom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Natašom Tramišak, potpisivanje Razvojnog sporazuma s Vladom još nije došlo na dnevni red, iako je prema riječima župana do kraja ožujka sve trebalo biti gotovo.
Sjever Hrvatske financijski je disciplinirana i štedna regija, u usporedbi s ostatkom RH, i temelji se većinom na proizvodnji i izvozu. U pet županija (Varaždinska, Međimurska, Krapinska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska) regije sjever djeluje 14,4 tisuće poduzeća, što predstavlja 10,4% ukupnog broja u RH (137,8 tisuća). Zapošljavaju 128 tisuća radnika, što je udio od 13,2% u ukupnom broju radnika realnog sektora RH (973 tisuće). Udio ukupnih prihoda koje su ostvarili za 2019. (sjever 78,5 – RH 800,4 milijarde kuna) znatno je manji u odnosu na udio broja radnika, i iznosi 9,8%, a udio neto dobiti (tri milijarde) gotov je identičan (9,7%).
Snaga i rizik
Regija sjever, u usporedbi s ostalim regijama, izrazitija je industrijsko-izvozna regija. Od 186,2 milijarde prihoda koliko je ostvarilo 15,2 tisuća poduzeća iz prerađivačkog sektora RH (od ukupno 138,4 tisuće obveznika poreza na dobit i javne objave financijskih izvješća), 2,5 tisuća prerađivača sa sjevera ostvarilo je 20,2% (37,6 milijardi). Prosječni rast prihoda prerađivača sa sjevera u petogodišnjem razdoblju (AAGR, average annual growth) od 5,2% za 1,9 postotnih poena je veći od AAGR-a za RH (3,3%). Taj bolji trend rasta za prerađivače regije sjever ponajprije proizlazi iz rasta prihoda od izvoza (AAGR 5,6%), koji je za prerađivače RH znatno manji, 3,7%. Udio prihoda od izvoza u ukupnim prihodima prerađivača regije sjever za 2019. (19 milijardi kuna) iznosi, za hrvatsku iznimno visokih, 50,5%. I to je standard koji se u kontinuitetu, uz vrlo mala odstupanja, ponavlja tijekom razdoblja 2015. – 2019.
– Sjever Hrvatske, kao društvena zajednica općenito, poznat je po većoj disciplini i štedljivosti u odnosu na druge regije. To se potvrđuje i u ekonomiji, uvidom u vrijednosti financijskih pokazatelja kojima se mjeri razina likvidnosti, zaduženosti i financijske stabilnosti. Koeficijent tekuće likvidnosti, koji je uz trend rasta u 2019. dosegao vrijednost 1,30, za 10 postotnih poena je veći od 1,20, vrijednosti tog pokazatelja za RH. Zaduženost mjerena koeficijentom financiranja iz vanjskih izvora (0,61 za 2019.) indicira na prihvatljivu razinu (za RH 0,64). Odnos neto duga i EBITDA-e 2,17 za 2019. uz kontinuirani trend poboljšanja (pada s 3,33 koliko je iznosio za 2015.) indicira potencijal regionalne ekonomije da se zadužuje za ulaganja u kvalitetne, ponajprije proizvodne, projekte, kojima će i/ili povećavati broj radnih mjesta, privlačiti stručnjake i specijaliste, automatizirati i robotizirati procese, optimizirati lance logistike i nabave, i slično. Vrijednost rigoroznijega koeficijenta financijske stabilnosti 02, koji ističemo u uvjetima krize s nepredvidivim intenzitetom i razdobljem trajanja, indicira na određeni opći rizik, koji može proizaći iz nemogućnosti (kontrakcija potražnje i potrošnje, zastajanje s investicijama) da se zalihe realiziraju prodajom na tržištu, uz planirane cijene i očekivani profit – objašnjava Nikola Nikšić, certificirani savjetnik za menadžment iz tvrtke Konter.
Najuspješnija poduzeća
Gledajući prema prihodima u 2019., posljednjim dostupnima prema predanim financijskim izvještajima, na sjeveru Hrvatske dominantna je Vindija iz Varaždina s ostvarenim prihodima od tri milijarde kuna. U Varaždinskoj županiji još se ističu YTRES iz Donjega Kneginca, koji je ostvario najveću dobit od 52,5 milijuna kuna, i Boxmark Leather, koji je najveći izvoznik u toj županiji i koji je ostvario 1,2 milijarde kuna samo od izvoza.
Među poduzetnicima sa sjedištem u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, najveće prihode u 2019. od 519,6 milijuna kuna ostvario je Prima Commerce d.o.o., a najveći izvoznik bila je tvrtka Kronospan CRO d.o.o. s 190,8 milijuna kuna ostvarenih od izvoza. Podravka, na čije je čelo u veljači ove godine zasjela Martina Dalić, apsolutni je pobjednik u Koprivničko-križevačkoj županiji s ostvarenih 2,15 milijardi kuna prihoda, dobit joj je iznosila 145,2 milijuna kuna, a od izvoza je tvrtka uprihodila 982,1 milijun kuna.
U Međimurskoj županiji najveće prihode ostvarili su Vajda – 518,6 milijuna kuna, i LPT, koji je ostvario 511,2 milijuna kuna, s tim da je čak 94 posto tih prihoda ostvarilo od izvoza. LPT je inače sestrinska tvrtka u 100% vlasništvu multinacionalne kompanije Leggett & Platt. Ističe se i tvrtka Tehnix, koja se može pohvaliti da je u 2019. najviše investirala u dugotrajnu imovinu – 42,6 milijuna kuna. Na krajnjem sjeveru Hrvatske, u Krapinsko-zagorskoj županiji, vlada Vetropack Straža iz Huma na Sutli, koja je ostvarila najveće ukupne prihode od 878,6 milijuna kuna, s time da je od izvoza uprihodila 606,9 milijuna kuna te je kao i Tehnix zaslužna za najveća ulaganja u dugotrajnu imovinu u županiji s ulaganjima od 164,2 milijarde kuna.
Važnost strateške industrije
Da je pandemijska godina za nj bila i više nego dobra može se iščitati iz Belupovih financijskih rezultata za 2020.
– Poslovanje je sve samo ne jednostavno i upravo zato su novi proizvodi, nove tehnologije i nove investicija temelj održiva rasta. Za nas u Belupu ova, pandemijska godina, ostat će upisana kao uspješna. Ostvarili smo 976,2 milijuna kuna prihoda od prodaje, što predstavlja rast od 2,2 posto u odnosu na godinu ranije – kažu iz Belupa.
Dodaju da su nikad izazovniji uvjeti poslovanja na svim razinama gospodarstva potvrdili važnost industrije za stabilnost nacionalnoga gospodarstva i financijsku snagu zemlje.
– Postalo je očito da Europska unija sada više no ikada treba strateške industrije koje će u potpunosti razvijati u Europi, a jedna od njih je farmaceutska – kažu iz Belupa.
Balon čistog zraka
Jedna od tvrtki koja se iskazala zaista posebnom inovacijom u prošloj godini je i tvrtka Gumiimpex, koja u suradnji s Geotehničkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu osmišljava proizvode od reciklirane gume koji bi pročišćavali zrak u gradskim sredinama. Ti će proizvodi biti primjenjivi u opremanju okoliša i objekata poput parkova, dječjih igrališta, vanjskih površina vrtića i škola te sportskih terena i omogućiti da se djeca igraju u 'balonu' čistog zraka. Predsjednik Uprave tvrtke Gumiimpex Damir Kirić kaže da realni sektor i znanstvena zajednica moraju surađivati na razvojnim projektima, posebno na istraživanju. A čim se razmišlja o inovacijama i poslovanje zasigurno nije loše, što potvrđuje i Kirić, koji ističe da je s obzirom na okolnosti zadovoljan.
– Prodaja u Hrvatskoj pala nam je za 15 do 20 posto, ali je prodaja naših proizvoda u izvozu upravo toliko rasla pa smo godinu završili relativno dobro – objašnjava Kirić i dodaje da su obzirom na ovu krizu uzrokovanu pandemijom zadržali sve zaposlenike te da su plaće ostale na istoj razini kao prije pandemije.
Kirić navodi da su unatoč svemu uspjeli zadržati likvidnost i stabilnost.
– U planu u 2021. imamo investiciju od 5,5 milijuna eura. Početkom godine potpisali smo ugovor te smo u fazi pripremanja dokumentacije za natječaj za nabavu opreme. Smatram da ćemo svu opremu naručiti do sredine godine, a montaža opreme i probni rad počinju od 11. mjeseca 2021. do petog mjeseca 2022. To je za nas veliki iskorak, jer time povećavamo kapacitete reciklaže za 30% te idemo u razvoj i istraživanje vulkaniziranoga gumenoga granulata iz guma u devulkaniziranu gumu, koja je sirovina za daljnju proizvodnju – objašnjava Kirić.