piše: Hrvoje Balen
U drugoj polovici lipnja očekujemo prvu povratnu ocjenu Europske komisije o hrvatskom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti pa će time biti i jasnije koja dodatna poboljšanja se mogu napraviti. Možda još i važnije, ocjena Europske komisije zapravo će dati i povratnu informaciju poduzetnicima – vjeruje li Europa da se Hrvatska zaista može transformirati? Hoćemo li tom ocjenom dobiti signal da je vrijeme i za drugačiji pristup planiranju strukturnih fondova nego za prvi period 2014-2020.?
Fokus Hrvatske udruge poslodavaca je i dalje isti - kako u suradnji s Vladom stvoriti poticajno okruženje koje će ubrzano pridonijeti stvaranju novih 60 do 100 tisuća kvalitetnih i održivih radnih mjesta u privatnom sektoru, korištenjem svih mogućnosti koje nam daje nova EU Industrijska strategija i jako dobra karta regionalnih potpora koju je Ministarstvo regionalnog razvoja ispregovaralo s Komisijom.
Kao i do sada, inzistiramo na otvorenom i fokusiranom dijalogu, koji adresira prioritetne reforme i nužne investicije bez kojih nećemo dobiti neophodno ubrzanje promjena.
Govoreći o reformama, ključni dio za neophodnu promjenu strukture hrvatskog gospodarstva nalaze se u značajnom poboljšanju zakonodavstva koje definira poticanje investicija, demografska i imigracijska politika, smanjenje administrativnog opterećenja i parafiskalnih nameta, modernizacija radnog zakonodavstva, reforma poreznog sustava uz značajno rasterećenje rada i davanja te ubrzavanje pravosudnih procesa. Uz navedene, nikako se ne smiju zanemariti reforma šireg obrazovnog sustava s ciljem poticanja kompetitivnosti i konkurentnosti te reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava s aspekta veće brige o najosjetljivijim skupinama građana, održivosti sustava i pravednije distribucije obaveza prema starijima.
Kada spominjemo investicije, svakako je nužno naglasiti da u sljedeće tri godine moramo reagirati puno brže i potaknuti značajno više privatnih investicija nego što se događalo čak i u najuspješnijim godinama. Broj radnih mjesta koja su nam potrebna za održivost sustava, definirana su čak i Nacionalnom razvojnom strategijom 2030, a procjena HUP-a i makroekonomista je da nam je za to neophodno 10 do 12 milijardi eura investicija u sljedećih sedam godina.
Od kuda sredstva?
Najvećim dijelom bi mogle biti sačinjene od 6 do 7 milijardi eura privatnih investicija domaćih poduzetnika, koje bi u srednjem roku, osnažene reformama i dobrim iskustvima, bile pojačane i stranim direktnim investicijama (FDI). Međutim, da bi se navedeno dogodilo, neophodno je čim prije tj. u sljedeće tri godine potaknuti iste s minimalno 5 milijardi eura bespovratnih EU sredstava.
Kroz sve otvoreniji dijalog HUP-a s uredom premijera te ministarstvom gospodarstva, moguće je očekivati otprilike 1,42 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a kroz očekivane dodatne korekcije u tijeku provedbe, ta brojka bi se mogla podići i na 1,6 milijardi.
S druge strane, u tijeku su partnerski razgovori oko novaca iz strukturnih EU fondova ili tzv. Višegodišnjeg financijskog okvira 2021-2027 (VFO). S obzirom da je Hrvatskoj u Regionalnom razvojnom fondu odobreno gotovo 30 posto veća alokacija nego što je bila u proteklom razdoblju i da je HUP u protekla tri mjeseca dobio obećanja da će se potrebe poduzetnika adresirati kroz strukturne fondove, legitimno je očekivati da Ministarstvo regionalnog razvoja i ministrica Tramišak iz ovog instrumenta rezerviraju 2,5 do 3 milijarde eura bespovratnih poticaja za investicijske i strateške projekte privatnog sektora. Preostali dio novaca mogao bi se osigurati kroz drugačiji pristup raspodjeli sredstava iz Modernizacijskog fonda, a čiji naglasak bi trebao biti na poticanju dekarbonizacije uslužnih i proizvodnih tvrtki.
Nakon što je HUP predao Ministarstvu gospodarstva listu prioritetnih investicija za razdoblje 2021 – 2027, vjerujem da ćemo u nadolazećim danima moći vrlo otvoreno porazgovarati s Vladom RH o konačnim alokacijama za Operativni program konkurentnosti i kohezije te Integrirani teritorijalni program, s naglaskom na gospodarstvo i održivi razvoj, a sve kako bismo iskoristili zaista poticajnu mogućnost regionalnih potpora za hrvatski privatni sektor. Članovi HUP-a, kako iz redova velikih, tako i srednjih i malih članova, ukazali su na veliki broj projekata koji bi pridonijeli strateškom cilju stvaranja radnih mjesta, a na vrhu su ulaganja u istraživanje i razvoj, ulaganja u izgradnju i opremanje/industrija 4.0, ulaganja u privatnu infrastrukturu javnolinijskih prijevoznika, podizanje energetske učinkovitosti, dekarbonizacija djelatnosti u proizvodnji i uslugama, kružno gospodarstvo, ulaganje u ljude, digitalna transformacija poslovanja i sl.
HUP će se svakako, po dogovoru s ministrom gospodarstva, uključiti u predlaganje pravila budućih poziva te poboljšanja u provedbi i planiranju okvira. Naime, već sada je jasno da se pojedina pravila u provedbi projekata, poput jednostavnije javne nabave ili ocjenjivanja pristiglih prijedloga, moraju značajno pojednostaviti kako se ne bi dogodilo da zbog kompliciranih procedura pojedini natječaji ne budu iskorišteni do kraja. Također, poduzetnicima se mora na vrijeme predložiti indikativni i što točniji plan raspisa pojedinih natječaja, kako bi se mogli na vrijeme pripremati s dokumentacijom i studijama.
Jedna od ne manje važnih stvari jest i stvaranje okvira budućih strateških projekata, kako bi se ipak otvorio potencijal prijave svim značajnijim hrvatskim tvrtkama i izbjegao problem netransparentnosti, a za što ćemo također nastojati biti proaktivni.
Pred nama je još jedan intenzivan ciklus dogovora i razgovora za koje očekujem razumijevanje svih uključenih, a sve kako bismo iskoristili ovu priliku za veliki gospodarski pomak, koja će se teško uskoro ponoviti.