Gospodarstva srednje i istočne Europe (CEE) nastavila su se oporavljati od pandemijske krize, imajući uglavnom poboljšane kreditne izglede za 2022. godinu. No, ograničenja daljnjem poboljšanju kreditnih izgleda i dalje su visoki proračunski deficiti koji sprječavaju bilo kakvo značajno smanjenje državnog duga i izlažu gospodarstva daljnjem pooštravanju globalnih financijskih uvjeta, smatra njemačka agencija za kreditni rejting Scope Ratings.
Kvaliteta ekonomskih politika sve važnija
Scope očekuje nastavak širokog, ako ne i neravnomjernog ekonomskog rasta u 11 zemalja članica EU u CEE regiji (Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Slovenija, Litva, Latvija i Estonija). Ukupni rast tih 11 zemalja će 2022. biti 4,3 posto, što je manje od ovogodišnjeg rasta od 5,6 posto.
Proračunski deficiti ostat će povišeni na oko 5,5 posto BDP-a u 11 CEE zemalja u 2021. (što je manje nego 2020. kada je deficit iznosio 7,1 posto BDP-a), budući da su vlade produljile potpore kućanstvima i poduzećima. Kao rezultat toga, omjeri javnog duga dosegli su vrhunac 2021. godine (na razine koje nisu viđene od vrhunca globalne financijske krize), a 2022. godine će se stabilizirati i postupno opadati. Sveukupno, proračunski deficit CEE zemalja smanjit će se na 3,8 posto BDP-a u 2022. godini.
Giacomo Barisone, voditelj rejtinga državnih institucija u Scope Ratingsu, ističe da inflacija također ograničava prostor središnjih banaka za oporavak kroz kontinuirane prilagodljive monetarne politike.
– U tom kontekstu, kvaliteta ekonomskih politika sve je važnija za rast i kvalitetu kredita u regiji s obzirom na promjenjivo političko okruženje, produljene fiskalne prilagodbe, rastući nedostatak radne snage i rastuće ekološke i tehnološke izazove – kaže Barisone.
Pristup financijskim sredstvima EU-a državama CEE regije pruža povijesnu priliku za podizanje dugoročnih potencijalnih stopa rasta putem izdataka za digitalizaciju, infrastrukturu i klimatske promjene. Poboljšana ekonomska otpornost i smanjen rizik vanjskog sektora čimbenici su poboljšanja izgleda za baltičke države, Bugarsku i Hrvatsku, a potonje dvije imaju koristi od pristupanja Tečajnom mehanizmu EU (ERM II) i bankovnoj uniji.
Izazovi i dalje prisutni
Iz Scope Ratingsa za Hrvatsku (uz baltičke zemlje i Bugarsku) predviđaju poboljšanje ekonomske otpornosti i smanjenje rizika vanjskog sektora, a Bugarskoj i Hrvatskoj i korist od pristupanja Tečajnom mehanizmu EU (ERM II) i bankovnoj uniji.
Za Hrvatsku procjenjuju rast od 4,8 posto u 2022. i 4 posto u 2023., nakon procijenjenog rasta u 2021. od 8,8 posto, zbog boljeg gospodarskog učinka od očekivanog i 'preporoda' putovanja unutar Europske unije.
– To bi Hrvatskoj trebalo omogućiti da se do prvog tromjesečja 2022. vrati na pretpandemijske razine – navodi se u izvješću Scope Ratingsa.
Međutim, ističu da se Hrvatska i dalje susreće sa značajnim kreditnim izazovima poput potrebe za konsolidacijom proračuna kako bi se smanjio povećani državni dug u iznosu od oko 84 posto BDP-a u 2021. godini.
– Ostali izazovi uključuju podizanje slabog srednjoročnog potencijala rasta, procijenjenog na oko 2,5-3,0 posto, nastalog zbog nedovoljnih ekonomskih reformi te kao rezultat slabog rasta produktivnosti, ograničene gospodarske diversifikacije i nedostatka radne snage – zaključili su iz Scope Ratingsa.