Računovođe, knjigovođe i konzultanti, provjereni stručnjaci za fleksibilnost i agilnost, u novoj normalnosti dobili su više posla zbog mjera pomoći koje je država omogućila poduzetnicima. Proširile su se i obveze fiskalizacije njihovih klijenata
Prošla je godina iz temelja promijenila sve standarde poslovanja i planiranja, stoga su mnoge tvrtke potražile savjete kod računovodstvenih i financijskih stručnjaka kako bi uspjele opstati, što bezbolnije prebroditi 2021. te dočekati kraj pandemije i normalizaciju poslovanja.
– Koliko se god čini da je teško i besmisleno planirati poslovanje i predviđati rezultate u uvjetima krize, nestabilnosti i nesigurnosti, upravo je u takvim uvjetima važno imati kontrolne upravljačke mehanizme u obliku planova s više scenarija. Također je važno da budu izrađeni na mjesečnim osnovama, da se analizama odstupanja vrijednosti ključnih financijskih pozicija i pokazatelja pravodobno uočavaju potencijalni rizici i štete te na temelju toga donose i provode ispravne odluke o promjenama, restrukturiranjima i drugim aktivnostima kojima će se osigurati poslovna sposobnost – ističe Nikola Nikšić, savjetnik tvrtke Konter.
Ljudi ključni
U krizama je ključno očuvanje likvidnosti. Plan novčanoga toka koji se izvodi iz planskih računa dobiti i gubitka i bilance stanja temelj je za upravljanje likvidnošću i pokazuje što se od tehnika i alata financijskog restrukturiranja treba primijeniti, smatra Nikšić. Likvidnost se može osigurati preveniranjem rizika nenaplativih potraživanja, prodajom dugotrajne imovine koja ne donosi prihode i profit te optimizacijom zaliha. U kriznim situacijama treba posvetiti pozornost i trošenju i nabavi resursa te pravodobno redefinirati odnose s financijskim institucijama, napominje Konterov savjetnik.
– Prihodima upravlja tržište, a troškovima organizacija. Točka pokrića mora se znati, a to znači da se svi troškovi trebaju minuciozno analizirati i razumjeti koji su od njih fiksni, a koji varijabilni. Važno je prepoznati kolike su im vrijednosti i udjeli u strukturi prihoda te koliko je u troškovima udio diskrecijskih troškova, onih koji ovise isključivo o internim odlukama, i koji se mogu srezati odmah – napominje Nikšić.
U novoj normali za poslovanje mikropoduzetnika, malih i srednjih poduzetnika ključno je svratiti pozornost na ljude i internu komunikaciju te učenje i udruživanje, smatraju u Konteru i dodaju da je u uvjetima krize važno razgovarati sa zaposlenicima, informirati ih i uključiti u planiranje, upravljanje, odlučivanje te zajednički tražiti najbolje rješenje i postići razuman dogovor o organizaciji poslovanja.
Iz teorije menadžmenta poznato je da se kriza često manifestira kao situacija kad pada intenzitet operativnih aktivnosti i tada je pravo vrijeme za razvoj novih kompetencija organizacija i pojedinaca, novih poslovnih modela te redizajn organizacijskih ustroja i toka poslovnih procesa. Upravo je kriza prilika za preslagivanje portfelja proizvoda i usluga, smatra Nikšić, i provedbu raznih analiza i istraživačkih aktivnosti za sve ono za što se često u uvjetima intenzivnoga operativnog djelovanja nije imalo vremena.
Kad je riječ o mikrotvrtkama i malim tvrtkama, nužno je udruživanje kako bi se smanjili troškovi i organizirali zajednički nastupi na tržištima prodaje i nabave, zajednički nastupi prema financijskim institucijama te najbolja upotreba i dijeljenje imovine, vanjskih usluga, znanja i informacija.
Važne brze reakcije
Poslovno preživjeti 2021. gotovo je kao voziti brod bez kompasa, slikovite su Tatjana Orešković Trcin, viša menadžerica u Deloitteovu Odjelu poreznog savjetovanja, i Marija Juran, menadžerica u tamošnjem Odjelu poreznog savjetovanja. Objašnjavaju da će bez pravodobnih uputa i naznaka smjera o načinu rada i prijetnji novim zatvaranjima u proljetnim, ljetnim i jesenskim mjesecima ugostiteljski objekti, teretane i ostala poduzeća koja se bave turističkim i društvenim djelatnostima tapkati u mraku i teško mogu planirati poslovanje, preostaje im jedino slijediti malo svjetla u obliku potpora i naknade troškova koje im je namijenila Vlada.
U uvjetima opće nesigurnosti koje je nametnula pandemija tvrtke koje se bave prodajom trebaju paziti na naplatu potraživanja, tražiti dodatna sredstva osiguranja plaćanja i oprezno procijeniti koliko društvo može preuzeti rizika u poslovanju s potencijalno nelikvidnim kupcima, smatraju u Deloitteu. Ako je riječ o maloprodajnim kupcima, stalno treba pratiti njihove potrebe i ponuditi proizvode nižega cjenovnog razreda, ako je to moguće. Nužno je pratiti cijene sirovina i materijala na tržištu te korigirati izlazne cijene za povećanje troškova ulaznih sirovina.
– Treba brzo reagirati ako se drastično povećaju cijene sirovina, stoga se u pregovore treba upustiti što ranije kako bi se izbjegle situacije da se roba prodaje kupcima ispod trenutačnih proizvodnih troškova – napominje Orešković Trcin.
Tvrtke koje su bile zatvorene i čiji su prihodi pali za više od 90 posto mogu ostvariti 100 posto povrata fiksnih troškova, a one čiji su prihodi pali od 60 do 90 posto ostvarit će povrat troškova razmjerno postotku pada. Nadoknađuju se troškovi najma, obvezne pričuve, struje, vode, plina, grijanja, komunalija, komunalne naknade, spomeničke rente, HRT-ove pretplate, interneta, fiksne telefonske linije, knjigovodstvenog servisa, softvera za fiskalizaciju.
U Deloitteu ističu da je u ovoj godini novost u fiskalizaciji u prometu gotovinom obveza ispisa QR koda na računima. Većina obveznika to je napravila, ali tvrtke kojima je bio onemogućen rad prije otvaranja trebaju ažurirati način ispisa računa kako bi se uskladile s novim propisima. U ovoj se godini obveza fiskalizacije proširuje i na obveznike koji svoje artikle prodaju na samoposlužnim uređajima, a koji su do sada bili izuzeti od obveze fiskalizacije. Deloitteovi stručnjaci ističu da je važno napomenuti da se u ovom slučaju ne fiskaliziraju računi za prodaju na samoposlužnim uređajima, nego se fiskaliziraju podaci o toj prodaji.
– Neovisno o tome što ne postoji obveza izdavanja računa u prodaji na samoposlužnim uređajima, te uređaje svejedno treba nadograditi softverima za fiskalizaciju koji će osigurati prijavu samoposlužnog uređaja i razmjenu poruka o prodaji s Poreznom upravom. To je dodatan trošak za poduzetnike i svakako je utjecalo na odluku nekih od njih da odustanu od obavljanja tih djelatnosti – napominje Juran.
Procjena rizika
Dodaje da društva na čije je poslovanje znatno utjecala pandemija bolesti COVID-19 imaju problema s prilagodbom na novi način poslovanja.
– Svaka prilagodba traži ulaganje, a ulaganje traži odljev novca, bilo u obliku troškova edukacije u kadar, troškova marketinga bilo razvoja novih proizvoda i novog načina distribucije. Treba dobro istražiti tržište i procijeniti nove navike potrošača prije brzopletog ulaska u nove projekte. Loša odluka može utjecati na to da se već otežano poslovanje nađe u još većim problemima – napominju u Deloitteu.
U LeitnerLeitner Consultingu, međunarodnoj tvrtki specijaliziranoj za porezno savjetovanje, reviziju i računovodstvene usluge, smatraju da je u poslovanju u novoj normalnosti najvažnije pravodobno procijeniti rizike kako bi se tvrtka mogla prilagoditi na vrijeme i pripremiti za poslovanje nakon koronakrize.
– Zakonska obveza izvještavanja za društva koja su bila zatvorena nisu se znatno promijenila u odnosu na razdoblje prije uvođenja lockdowna jer je i dalje ostala standardna obveza vođenja knjigovodstva, izvještavanja Poreznoj upravi i drugim državnim tijelima. Jedina promjena vidljiva je u smanjenju broja poslovnih transakcija i iznosima koji se prijavljuju. Osim toga, rekao bih da su se zbog novih mjera pomoći koje je država omogućila poduzetnicima računovodstvenim pružateljima usluga povećali opseg izvještavanja i posao na pripremi razne financijske i druge dokumentacije – ističe Pavo Djedović, partner u LeitnerLeitneru.
Cjelovito iskustvo
Za dva mjeseca produljeni su rokovi predaje godišnjih financijskih izvještaja i ostale računovodstvene dokumentacije za poslovnu godinu koja je počela 1. siječnja 2020. ili tijekom kalendarske godine 2020. Uz Vladinu pomoć za očuvanje poslovanja mnogi su gradovi i općine ukinuli porez na potrošnju, pa su tako ugostiteljima pokušali smanjiti dio davanja.
– Sve te mjere treba pozdraviti, ali jedino je rješenje ponovno pokretanje poslovanja i neometan rad – napominje Djedović i dodaje da će poslovanje nakon koronavirusa donijeti nove izazove te će u tom razdoblju vjerojatno nastajati nova prava, a s njima i nove obveze za svakog poduzetnika.
Već je sada vidljiva nužnost brze prilagodbe, a digitalno poslovanje bit će sve važnije te će postati osnovna platforma svakog proizvoda koji će se nuditi na tržištu. U LeitnerLeitneru smatraju da će se svi poduzetnici koji to već nisu učinili što prije morati pobrinuti da klijentima osiguraju cjelovito iskustvo, počevši od kvalitete marketinga, pristupa kupcima do pojednostavnjenja korištenja usluga. Bit će iznimno važno znati dobro predstaviti usluge ili proizvode, ali i obraditi povratne informacije kako bi se kod klijenata stvorio osjećaj sigurnosti i povjerenja, što je preduvjet dugoročne i kvalitetne suradnje.