Struktura ulaganja i razina rizika, kao i ulaže li fond prema unaprijed zadanoj strukturi ili se prilagođava kretanjima na tržištu, čimbenici su na koje bi potencijalni ulagači svakako trebali obratiti pozornost. Tu je i ulaganje primjenom investicijskih planova
Najveća nada koju kolektivno gaje investicijski rangeri za 2021. gospodarski je oporavak. Naslućuju ulagačke trendove koji se mogu očekivati u ovoj godini budući da je prošla i na tržištu kapitala bila posebna. Nakon žestoke korekcije tržišta prouzročene koronakrizom uslijedio je snažan oporavak pogonjen optimizmom povezanim s otvaranjem ekonomija i potpomognut monetarnom i fiskalnom ekspanzijom. Zato su 2020., kaže predsjednik Uprave fonda Erste Plavi Petar Vlaić, mnoga tržišta završila u blagom plusu, a poneka, poput tehnoloških dionica u SAD-u, i u znatnom plusu.
– U 2021. očekuje se povratak svjetske ekonomije u trend rasta, ali mnogo optimizma već je uključeno u cijene dionica, zato je teško reći kako će se tržišta ponašati – otvoren je Vlaić.
Držanje dolara
Nezgodno je prognozirati kako će se držati dolar, njegovo je slabljenje dosad pozitivno utjecalo na dionice izvan SAD-a.
– Vidimo potencijal da i ovaj put bude tako, no nedavno demokratsko osvajanje svih grana vlasti u SAD-u povećava vjerojatnost jačega fiskalnog stimulansa koji bi ipak mogao zaustaviti negativan trend slabljenja dolara i istodobno pojačati ekonomsku aktivnost u SAD-u te tako poboljšati poslovnu okolinu za američke dionice – iznosi moguće scenarije Krešo Vugrinčić, CFA fond-menadžer u InterCapital Asset Managementu.
Oporavku i normalizaciji života za novi vjetar u leđa dioničkim tržištima, poglavito sektorima koji najviše ovise o razini ekonomske aktivnosti kao što su industrijska proizvodnja, proizvodnja građevinskog materijala i sektor financija, nadaju se u InterCapitalu.
– Dioničke i mješovite strategije pozicionirat ćemo u skladu s tim, no zadržat ćemo znatnu zastupljenost tehnološkog sektora, gdje vidimo dugoročne pozitivne trendove. Rizici, naravno, postoje, a ponajviše se odnose na vrijeme potrebno da se postigne dovoljna procijepljenost i dubinu recesije koja će pogoditi svjetsko gospodarstvo u tom razdoblju – obrazlaže Vugrinčić.
Dodaje i da će mješovitim strategijama povećavati udio dioničkog dijela portfelja i održavati ga na gornjoj granici dopuštene izloženosti.
Hazarderski apetiti
Erste Plavi nastavlja ulagati u ciljanu strukturu fondova kojima upravlja, ali Vlaić napominje i da drže malo više razine novca od povijesnih prosjeka kako bi bili fleksibilniji dogode li se novi poremećaji na tržištu.
– Ulaganja u fondovima zasad zrcale razinu umjereno preuzetog rizika, otprilike pola fonda Raiffeisen Harmonic investirano je u dionička tržišta, a u fondu Raiffeisen FWR Multi Asset Strategyju razina investiranosti je niža, do 20 posto – daje uvid u radnje RBA Investa njegov portfelj-menadžer Davor Klasnić.
Procjenjuje da će se održati apetit za rizičnijim klasama imovine kao što su dionice jer je dividendni prinos i dalje veći od prinosa na obveznice. Predviđa se i da će se referentne kamatne stope zadržati na niskim razinama ove i sljedeće godine te da bi se mogao zadržati trend alokacije u dionice.
Zbog izrazito niskih prinosa na obveznice ovogodišnja strategija slična je prošlogodišnjoj, a to je politika dulje duracije, nadovezuje se Marko Hunjak, direktor Direkcije upravljanja imovinom u RBA Investu, i obrazlaže kako posljednjih godina svjedočimo općenitom podizanju duracije u kratkoročnim obvezničkim i klasičnim obvezničkim fondovima, što je, kaže, logično jer su prinosi na obveznice niski, a pozitivne krivulje prinosa nude atraktivnije povrate na duljim dospijećima.
– Strategija ulaganja kratkoročnih obvezničkih i obvezničkih fondova temeljit će se uglavnom na izloženosti hrvatskim državnim vrijednosnim papirima. Između preuzimanja kreditnog rizika ili rizika duracije mi u Raiffeisen Investu radije preuzimamo rizik duracije – zaključuje Hunjak.
Zalog za budućnost
Naposljetku ih pitamo što bi preporučili potencijalnim ulagačima. Najbolji je zalog za budućnost otvoriti dobrovoljnu mirovinsku štednju, smatra čelnik Erste Plavog. S druge strane, niske kamate stope mamac su za ulaganje u tržišta kapitala. No važan je dugoročan pristup ulaganju.
– Iako je prosječan hrvatski ulagač trenutačno orijentiran na obvezničke fondove ili slične konzervativne oblike ulaganja, smatramo da će u budućim godinama trebati postupno povećavati izloženost prema dionicama. Posebnu vrijednost vidimo u konzervativnim mješovitim ili mješovitim fondovima koji kombiniraju ulaganje u obveznice i dionice u različitim omjerima. Očekujemo da će takvi fondovi u budućnosti biti u fokusu prosječnoga klijenta jer će u uvjetima rekordno niskih prinosa na obveznice pružati odličan omjer između rizika i prinosa za dugoročnog investitora – objašnjava Marko Bogdan, prodajni stručnjak iz InterCapitala.
Čimbenici na koje bi potencijalni ulagači svakako trebali obratiti pozornost jesu struktura ulaganja i razina rizika, kao i to ulaže li fond prema unaprijed zadanoj strukturi ili se prilagođava kretanjima na tržištu. Tu je i ulaganje primjenom investicijskih planova.
– Redovitim duljim ulaganjem manjih iznosa izbjegava se moguć odabir lošeg trenutka, odnosno vrijednost ulaganja uprosječuje se pozitivnim i negativnim razdobljima. Ta vrsta ulaganja pokazala se korisnom u prošloj godini kad su financijska tržišta u kratkom roku snažno pala, ali isto su se tako brzo oporavila. Nažalost, velik dio investitora u investicijske fondove u RH ipak se odlučio na povlačenje sredstava u najgorem trenutku – napominje Klasnić.
Hladne glave
Ulagači moraju imati na umu da su tržišta volatilna i da u duljem roku generalno rastu, no da taj rast nije linearan.
– Lani je korona izazvala šok na tržištu. Ono je reagiralo burno, panično. Što su govorile emocije? 'Prodaj, dogodit će se se raspad.' Što je govorila hladna glava? 'Možda je prilika za kupnju, barem s manjim dijelom slobodnih sredstava' – podsjeća na pravilo da se odluke donose hladne glave Hunjak i ponavlja mantru 'diverzifikacija, diverzifikacija i diverzifikacija': sva jaja nikad ne idu u istu košaru, ali uvijek treba čuvati dio slobodnih sredstava.