Međunarodno dno cijena ugljika (International carbon price floor - ICPF) za emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova mogla bi potaknuti veće smanjenje emisija kako bi se pomoglo u rješavanju globalne klimatske krize. Ali kolika su velika smanjenja emisija koje bi to stvorilo? I kako bi to utjecalo na globalnu ekonomiju?
Novo izvješće PwC-a i Svjetskog ekonomskog foruma, „Climate Ambition: Analysis of the International Carbon Price Floor” otkriva da bi ICPF mogao smanjiti globalne emisije stakleničkih plinova za 12 %. Trošak implementacije bio bi manji od jedan posto BDP-a, a taj bi se trošak mogao nadoknaditi izbjegavanjem ekonomskih gubitaka povezanih s globalnim zatopljenjem i potencijalnim produktivnim korištenjem prihoda od ugljika. Izvješće modelira učinak ICPF-a koji je predložio Međunarodni monetarni fond (MMF).
Zasebno istraživanje PwC-a UK pokazuje da je svijetu potrebno peterostruko povećanje ritma smanjenja stakleničkih plinova kako bi bio na putu ograničavanja zagrijavanja ispod 1,5 stupnja i izbjegavanja rizika od katastrofalnih klimatskih promjena¹.
Ključni nalazi iz izvješća uključuju:
- Međunarodna cijena ugljika mogla bi samu sebe isplatiti. Pod pretpostavkom da se prikupljeni prihodi vrate kućanstvima, BDP bi se smanjio za manje od jedan posto u svim testiranim scenarijima. Dugoročno gledano, puno ako ne i sav gubitak BDP-a bio bi nadoknađen smanjenjem ekonomskih gubitaka zbog globalnog zatopljenja: porast razine mora, gubitak radne snage i poljoprivredne produktivnosti te šteta po ljudsko zdravlje.
- Značajni prihodi ostvareni ICPF-om mogli bi se iskoristiti za potporu onima koji su u najnepovoljnijem položaju. ICPF bi mogao povećati prihode do tri posto BDP-a u nekim zemljama, koji bi mogao biti preraspodijeljen kućanstvima s nižim prihodima i pomoći u ostvarivanju pravedne tranzicije.
- Međunarodna cijena ugljika učinkovito bi smanjila emisije do 12,3 %. U kombinaciji s postojećim obvezama zemalja za smanjenje emisija u njihovim Nacionalno utvrđenim doprinosima (Nationally Determined Contributions - NDC), to bi pomoglo ograničiti globalno zagrijavanje na 2 stupnja Celziusa iznad predindustrijskih razina. A zajedno s pojačanim klimatskim ambicijama i djelovanjem, to bi pomoglo svijetu dati bolju priliku za postizanje 1,5 stupnja.
- Značajno „curenje ugljika” (preusmjeravanje emisija iz jedne jurisdikcije na drugu zbog nižih cijena ugljika) može se izbjeći. Modeliranje je pokazalo da bi uz široko sudjelovanje u ICPF-u, čak i uz sniženje cjenovnog dna za zemlje s niskim i srednjim dohotkom, bilo vrlo malo prijenosa proizvodnje koja proizvodi emisije u zemlje u kojima su cijene ugljika niže.
- Nalazi naše analize su vrlo ohrabrujući. Uvođenje ICPF-a moglo bi značajno doprinijeti suzbijanju globalnog zatopljenja ubrzavanjem smanjenja emisija. Otkrili smo da bi se to moglo učiniti bez ozbiljne ekonomske štete za život i poslovanje, iako bi učinci bili pomalo neujednačeni u cijelom svijetu. Troškovi nedjelovanja za društvo i poslovanje daleko su veći. Politički i tehnički izazovi i dalje su vrlo značajni, ali nadamo se da će istraživanje potaknuti zemlje da razmotre cijene ugljika na način da povećaju napore u postizanju neto nulte stope na vrijeme kako bi ograničili najgore učinke klimatskih promjena na ljude i naš planet - rekao je Bob Moritz, globalni predsjednik PwC-a.
Ugljik danas ima cijenu od 0 USD do preko 130 USD po toni ekvivalenta CO2 u različitim regijama. To stvara nejednake uvjete i ograničava klimatske ambicije zemalja koje se boje gubitka međunarodne konkurentnosti. U lipnju je MMF iznio okvir za ICPF koji predlaže različite cijene emisija za gospodarstva u različitim fazama razvoja kako bi potaknuo veće sudjelovanje u smanjenju emisija.
- PwC Research Net Zero Economy Index 2021 iz listopada ove godine pokazuje da je svijetu potrebno peterostruko povećanje ritma smanjenja stakleničkih plinova kako bi bio na putu ograničavanja zagrijavanja ispod 1,5 stupnjeva i izbjegavanja rizika od katastrofalnih klimatskih promjena. Na području Zapadnog Balkan aktivno je oko 18 termoelektrana na ugljen što je mali udio u odnosu na njih 221 u Europi, no s druge strane, ovih 18 emitira značajno više sumporovog dioksida u odnosu na cijelu EU flotu. Na COP26, Hrvatska se obvezala da će, u cilju EU da do 2030. godine smanji emisije ugljika za 55 %, sudjelovati s 45 %, a ugljen će napustiti do 2033. godine. S druge strane, kako bi se ubrzali napori energetske tranzicije nekih zemalja u okruženju, važno je razumjeti da su njihova slabija gospodarstva u značajnoj mjeri oslonjena na izvoz električne energije gdje suficit mahom nastaje iz konvencionalnih izvora te da će u doglednom razdoblju taj poslovni model biti pod pritiskom zbog uvođenja prekograničnog poreza na emisije CO2. Iako je doprinos investicija iz privatnog sektora u obnovljive izvore energije u značajnom porastu, vjerujemo da će za uspješnu energetsku tranziciju biti potrebno intenzivirati dijalog između EU i Zapadnog Balkana kako bi se konkretizirali (financijski) mehanizmi podrške tranziciji - komentirao je Mislav Slade Silović, direktor u PwC-u Hrvatska i voditelj usluga poslovnog savjetovanja u energetici za jugoistočnu Europu.
Børge Brende, predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma, rekao je da su rezultati analize ICPF-a iznimno su pozitivni.
- Javno-privatna suradnja bit će ključna za sljedeće korake i za ubrzavanje napora za održiviji i uključivi oporavak - zaključio je Brende.