Krešimir Končić (Neuralab): Previše reguliranja AI tehnologije može ugušiti poduzetnički zamah

Neuralabovi počeci sežu u vrijeme kad nitko nije znao što su to mrežne (web) tehnologije, a kamoli koliko će one promijeniti svakodnevicu. Zanimljiva poduzetnička priča zakotrljala se nakon što je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva na kolegiju Neuronske mreže mala skupina studenata radila na proizvodu umjetne inteligencije (artificial intelligence, AI). Naime, Neuralab vuče korijene iz sofverskog projekta koji je trebao predvidjeti cijene dionica na Zagrebačkoj burzi, a taj su proizvod​ financijske tehnologije (fintech) studenti, među kojima je bio i Neuralabov osnivač i izvršni direktor Krešimir Končić, namjeravali razviti i prodati bankama.

Ali kad su istražili što je sve potrebno za komercijalizaciju, uvidjeli su da ih je premalo za tako velik pothvat. Ipak, tvrdi Končić, moglo se već tada polako ‘nanjušiti‘ da web-aplikacije i internetska kupnja postaju napredne i neizbježne djelatnosti. Odlučio se stoga na sudbinski poslovni potez prema web open-source (otvorenim) tehnologijama i aplikacijama ​za mrežne trgovine. Procjena se pokazala točnom.

Prijelomni trenutak

Kad je 2007. osnovao Neuralab, prisjeća se da je industrija razvoja softvera bila u povojima, pa se tijekom dana radilo na komercijalnim projektima, a noću učilo i osmišljavalo kako uopće napisati kôd ili dizajnirati rješenja. Danas je, kaže Končić, priča potpuno drukčija jer razvojni inženjeri imaju na raspolaganju mnogo alata, znanja, praksi, ali i regulative kako da izrade određeni digitalni proizvod.

– Danas prevladava stajalište da AI tehnologiju treba zauzdati i pauzirati regulativom, no razdoblje od 2007. do 2021. pokazalo nam je da manjak regulative donosi golem poduzetnički zamah i stvaranje novih vrijednosti. Budući softver ne zahtijeva velika kapitalna ulaganja. Za početak nam je bilo dovoljno oko 20.000 eura i nekoliko radnih stanica kako bismo pokrenuli motor. Prevedeno: ljudi i vrijeme jedina su dva resursa unutar djelatnosti informacijske tehnologije vrijedna spomena. U ranim danima svakako smo se snalazili, znali smo raditi projekte i pro bono samo da bismo dobili referencije i stekli znanje. Tada se doista kretalo iz realnog minusa, ne od nule, no svakako je pomoglo to što je cijela industrija rasla iz godine u godinu. IT zajednica tada je imala blagonaklono razdoblje jeftinog novca i nekritičkog stajališta prema tehnologiji, što je danas prošlo svršeno vrijeme. Naš prijelomni trenutak, dakle make it or break it, dogodio se 2009. kad smo dobili prvoga pravog velikog klijenta, tadašnji Vipnet, i iskusili kako je to raditi s velikim sustavima. Ta suradnja pogurnula je Neuralab u smjeru​ enterprise only – iznosi Končić.

Skok preko oceana

Dvije godine poslije uspostavili su suradnju s Altusovim IT podatkovnim​ centrom na razvijanju njegova sustava u oblaku, nastavlja Končić, i na tom su projektu shvatili što tehnološki znači razvijati složene integracije i kako osmisliti aplikaciju kojom će se koristiti mnogo raznovrsnih korisnika. Uslijedilo je otvaranje ureda u New Yorku 2014., što je otvorilo nova tržišta. Tada nije bilo mnogo kompanija u Hrvatskoj koje su imale ured u Sjedinjenim Američkim Državama, kaže, pa je i otvaranje bilo poprilično pustolovno jer su sve morali istraživati sami.

– Načelno smo na tržištima na kojima korisnici i klijenti nemaju problema s engleskim jezikom: u SAD-u, Skandinaviji, Ujedinjenom Kraljevstvu; naravno, i u Hrvatskoj. Omjer je 40 posto Hrvatska, 40 posto SAD te 20 posto ostale navedene zemlje. Partneri smo dviju velikih američkih tvrtki, Automattica (WordPress/WooCommerce) i Mailchimpa. Njihova open-source rješenja integriramo u svoje projekte i tako organizacijama optimiramo IT proračune. Također, njihovi su nam inženjeri na raspolaganju za sve kompleksnije projekte, zato klijentima možemo osigurati izravnu potporu stručnjaka koji rade direktno na izvoru tehnologije. Suradnja s te dvije tvrtke ponajviše se vidi u našem trudu da razvijemo Hrvatsku open-source zajednicu, što Automattic i Mailchimp na razne načine podupiru. Neuralab je za taj trud ove godine u Ateni osvojio i svjetski Open Source Champion Award. A nagradu​ Clutch za najbolju agenciju za e-trgovinu u svijetu dobili smo 2020., što nam je golemo priznanje, pogotovo zato što takve analize i recenzije dolaze od klijenata – smatra Končić.

Ključ u ruke

Neuralab osmišljava, dizajnira i razvija složena mrežna rješenja i rješenja za e-trgovinu za srednje ili velike organizacije, prilagođena klijentima kojima treba ‘ključ u ruke‘, i to od idejnog rješenja, dizajna do inženjerskog rješenja. To su za Končića tri stupa Neuralabovih prihoda, pri čemu klijenti dobivaju potpuno prilagođena rješenja tvrtkinih dizajnera, razvojnih inženjera, proizvodnih menadžera i kreatora sadržaja. Investitor postaje vlasnik cijele aplikacije, dodaje, a produkcijom se bave prema svim standardima kvalitete, poglavito tima​ ISO-a 27001 i WordPress Automattica​. Njihova rješenja primjenjuju se u financijskoj djelatnosti, energetici, djelatnosti zdravlja i ljepote, građevinskoj, javnoj i edukativnoj djelatnosti te u IT-u i financijskoj tehnologiji.

– U Hrvatskoj radimo s velikim sustavima čija web-sjedišta posjećuju milijuni korisnika. Zanimljiv je, recimo, slučaj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koje ima relativno normalno opterećenje na serverima tijekom cijele godine, no kad nastupi državna matura, moramo biti spremni na milijunska osvježavanja mrežne aplikacije i terabajte prenesenog prometa, poglavito zbog nestrpljivih roditelja. Za Carnet smo razvili kompletno web-sjedište. Njegov tim ima više od 70-ak urednika i autora sadržaja te smo uz dizajn i programiranje cijelog web-sustava organizirali i mnogo radionica za uređivanje web-sadržaja. Od komercijalnih projekata povezanih s e-commerceom tu je Bipa, koja ima više vrsta online sjedišta, programe vjernosti, kataloge proizvoda u kojima su tisuće proizvoda i kategorija. Strani klijenti također su zanimljivi. Radimo s najvećom čeličanom na svijetu koja postoji od 1878., s timom znanstvenika iz Kalifornije koji se koriste e-trgovinom kako bi prodavali svoje proizvode izravno sveučilištima te s kompanijom koja je toliko specijalizirana da proizvodi samo aluminijske kutije za američke pickupove. Radili smo i s francuskom kompanijom DYC na njezinu rješenju za online booking. Zbog kompleksnoga simultanog rada s vezanih pet agencija morali smo uvesti potpuno nove komunikacijske kanale, načine vođenja projekta i pisanja dokumentacije – nabraja Končić.

Zdrav i stabilan rast

U 2022. je Neuralab uprihodio 591.141 euro, nakon 529.709 eura 2021., a bruto dobit je 2022. bila 6800 eura; 2021. bila je 55.800 eura, 2020. godine 85.210 te 60.000 eura 2019. Končić razjašnjava da je riječ o prihodima zagrebačkog ureda i da njujorški ima odvojene financije te druga suvlasništva u startupovima koji se bave razvojem digitalnih proizvoda. Njujorški ured, nastavlja, i vezani web3-projekti (tehnologija blockchaina i tokeni) na razini su od otprilike 360.000 dolara, a cijela ‘grupa‘ ima otprilike milijun dolara prihoda.

– Bilježimo zdrav evolucijski rast i prihodi su koincidirali s rastom članova tima, što i jest uobičajeno u agencijskom poslovanju. Prihodi su nam rasli cijelo vrijeme, osim 2011. kad smo doživjeli veći udar zbog Vipnetova odlaska. Dobit se lani smanjila zbog investicijskog ciklusa jer smo odlučili ustrojiti jači tim ​proizvodnog menadžmenta s novih pet kolega te smo u zapošljavanje, uvođenje novih zaposlenika u posao i edukaciju uložili svoj novac. Naši su poslovni ciljevi povećanje kvalitete rada na što složenijim i većim projektima s klijentima koji imaju velike tehnološke potrebe. Želimo razviti i dva ili tri proizvoda unutar domene e-trgovine kako bismo trgovcima približili nove tehnologije i mogućnosti interakcije s kupcima. Neuralab trenutačno radi na tri proizvoda kod kojih pokušavamo iskoristiti moderne tehnologije web3 ili generativne umjetne inteligencije kako bismo olakšali život vlasnicima e-trgovina. Ti projekti još su u fazi razvoja. Ipak, pretjerano brzo uvođenje suvremenih alata može narušiti produktivnost i smanjiti kvalitetu usluge ili proizvoda. Uzmimo za primjer ChatGPT, koji jednom inženjeru može pomoći u pisanju programskog koda, no taj kâd može sadržavati i više pogrešaka nego što bi ih programer napravio samostalno – upozorava Končić.

Cijelu poduzetničku priču pročitajte u digitalnom ili tikanom izdanju Lidera.