Tvrtke i tržišta
StoryEditor

MOL pustio u rad najveće postrojenje za proizvodnju ‘zelenog‘ vodika u regiji

12. Travanj 2024.
Pogon za proizvodnju zelenog vodika - Mol Grupa_3

Mol Grupa napravila je još jedan korak prema ugljičnoj neutralnosti kada je jučer svečano otvorila novo postrojenje za proizvodnju zelenog vodika u najvećoj mađarskoj rafineriji Dunav. Pogon vrijedan 22 milijuna eura koristi će se za proizvodnju 1.600 tona zelenog vodika godišnje, a koji će se proizvoditi pomoću električne energije iz naravno, obnovljivih izvora. Kako su rekli iz Grupe, postrojenje će smanjiti emisije ugljičnog dioksida Rafinerije Dunav za 25.000 tona, a zanimljivo za domaće čitatelje je i činjenica da se ovakvo postrojenje za proizvodnju zelenog ugljika planira u Rijeci i Bratislavi.

image

Elektorlizer - Mol Grupa

foto

Postrojenje za proizvodnju zelenog vodika u Százhalombatti, s kapacitetom od 10 megavata najveće je u srednjoj i istočnoj Europi. Kao što smo spomenuli, MOL će biti u mogućnosti proizvesti 1.600 tona čistog, ugljično neutralnog zelenog vodika godišnje, što otvara novo poglavlje kompanije u gospodarenju vodikom. Ulaganje je u skladu s korporativnom strategijom MOL Grupe SHAPE TOMORROW, čiji je cilj učiniti regiju održivijom, konkurentnijom i samodostatnijom. 

Zeleni vodik proizvodi se elektrolizom, a Mol Grupa za to koristi jedinicu za elektrolizu od 10 megavata koju je proizvela američka kompanija Plug Power. Plug Power oprema za elektrolizu koristi se električnom energijom iz obnovljivih izvora energije za razgradnju vode na vodik i kisik. To znači da se ne stvaraju onečišćujući nusproizvodi, a postrojenje proizvodi osam do devet tona čistog kisika po toni vodika.

Nova prekretnica

- MOL Grupa dosegla je još jednu prekretnicu: sada možemo proizvoditi zeleni vodik bez proizvodnje stakleničkih plinova. Upotrebom ove tehnologije, u mogućnosti smo ostvariti smanjenje emisija jednako kao da smo preko noći maknuli oko 5.500 automobila s ceste. Zasad naše novo postrojenje za proizvodnju zelenog vodika ima ulogu učiniti MOL-ove industrijske operacije zelenijima, ali u budućnosti će ponuditi rješenja za cijelu industriju i mobilnost temeljenu na vodiku. Nakon Százhalombatte, primijenit ćemo ovu tehnologiju u druge dvije jedinice za proizvodnju goriva u Grupi kako bismo proces proizvodnje goriva učinili održivijim u svakoj od rafinerija MOL Grupe -  rekao je József Molnár, glavni izvršni direktor MOL Grupe, na svečanosti otvaranja novog postrojenja za proizvodnju zelenog vodika. 

image

Pogon za proizvodnju zelenog vodika - Mol Grupa_2

foto

Nova tehnologija postupno će zamijeniti proizvodni proces koji se temelji na prirodnom plinu, a čija upotreba trenutno čini šestinu ukupnih emisija ugljičnog dioksida MOL Grupe. Kako postrojenje mora još proći određene testove, početak rada je planiran u drugoj polovici 2024. godine, a kako je objašnjeno u samom postrojenju, MOL će taj zeleni vodik koristiti isključivo u vlastitim pogonima za proizvodnju goriva, barem za sad, dok se ne otvore nove mogućnosti kako s napretkom tehnologije tako i sa širim prihvaćanjem vodika.

- Oduševljeni smo što, u suradnji s MOL-om, možemo proslaviti puštanje u rad jednog od najvećih europskih postrojenja za proizvodnju zelenog vodika kao podrške rafineriji - rekao je glavni izvršni direktor tvrtke Plug Andy Marsh.

Diverzifikacija od fosilnih goriva

Viktor Sverla, direktor strategije i održivosti u mol Grupi dan ranije je na kratkom brifu predstavio strategiju Mol Grupe koja se posljednjih godina prilagođavala i kojoj je cilj diverzifikacija od fosilnih goriva i veća održivost. Sverla je napomenuo kako postoje tri izazova s kojima se Grupa mora ‘izboriti‘ a to su sve ambicioznije i kompleksnije regulacije od strane EU-a, zatim geopolitičke napetosti te očekivanja kupaca koji žele dostupnu i cjenovno prihvatljivu energiju.

-  Potrebno je naći pravi balans -  dodao je Sverla.

A kako bi sve to i ispunili Sverla je predstavio kratkoročne i dugoročne izazove za Mol kao i za industriju, te je napomenuo kako je dodatni naglasak stavljen na sigurnost opskrbe i zelenu preobrazbu. Pristupačnost je definirao kao profitabilnu i pristupačnu opskrbu energijom, sigurnost opskrbe kao potrebu za diversifikacijom opskrbe i poboljšanjem europske konkurentnosti. Uz to je naveo kako postoje ambiciozni ciljevi na putu održivosti, ali jednako tako i velika neizvjesnost u pogledu tržišta i tehnologije.

Gabriel Szabo, izvršni potpredsjednik Grupe naglasio je kako je dugoročna vizija postati održiva kemijska tvrtka koja će pokretati mobilnost s ambicijama smanjenja ugljičnog otiska. Dodao je da u viziji budućnosti i dalje postoji plastika i kemijski proizvodi. Rekao je kako je plastika svestran materijal koji pronalazi razne primjene. Naravno, recikliranje je iznimno važno, naglasio je Szabo.

Također, predstavio je stri stupa strategije do 2030. godine, a to su fosila goriva gdje je cilj zadržati poziciju na tržištu te predstaviti alternativna goriva.  Drugi stup je kemijski sektor gdje je cilj ubrzati postojeće projekte, a najavljene su i nove velike investicije, dok je treći stup, održivost.

- Do 2030. godine uložiti ćemo oko 2,8 milijardi eura u sigurnost opskrbnog lanca, dekarbonizaciju, kemijske projekte i recikliranje – rekao je Szabo.

Dopredsjednik odjela za novo i održivo poslovanje MOL grupe Ádám Horváth je u svom izlaganju rekao kako je Mol Grupa najveći regionalni proizvođač vodika ali isto tako i potrošač, jer ga koriste u vlastitoj rafineriji. Također, dodao je kako je potrebno pronaći još održiviji način proizvodnje zelenog vodika, te da je to problem koji se mora riješiti.

Što se regulacija tiče, Horváth je rekao kako je ‘okoliš‘ regulacija prilično strog i kompleksan i za industriju.

-  Jedan od glavnih elemenata te regulacije je ‘Renewable Energy Directive‘ koji nalaže da do 2030. 29 posto energije za transport bude u neku ruku održiva – rekao je i dodao da je to veliki postotak.

Kako bi ispunili sve ciljeve, do 2030. trebat ćemo više od 100 megavata jedinica za elektrolizu što je više od 10 puna nego što trenutno imamo i to je jako velika investicija, naglasio je Horváth.

24. studeni 2024 21:16