Da tromu državnu administraciju često treba žestoko pogurati da bi objasnila elementarna pitanja koja muče poduzetnike, stara je stvar.
No za porezne nejasnoće povezane s PDV-om i ulaskom u EU nema opravdanja. Štoviše, tek nakon što je Lider u broju objavljenome 9. kolovoza, u članku ‘Nedorečenosti Zakona o PDV-u’, precizirao deset nejasnih odredbi, Porezna uprava, gle čuda, nedavno je na svojim stranicama objavila odgovore upravo na tih deset pitanja. Recimo, na upozorenje da se oslobađanje od plaćanja PDV-a i dalje odnosi na ugovore potpisane prije 1. srpnja, no nitko nema pojma što nakon tog datuma, poreznici odgovaraju: ‘U vezi s mogućnošću primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a na temelju međunarodnih ugovora koji će biti sklopljeni nakon 1. srpnja 2013. napominje se da prema odredbama Zakona i Pravilnika ne postoji mogućnost primjene takvih oslobođenja, što je u skladu i s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ’.
Što kad se upetlja kooperant Poduzetnike muči i pitanje koju valutu upisati na računu jer formulacija u Zakonu kaže da se može iskazati i u drugoj valuti. Smisao je europske odredbe da iznosi mogu biti u bilo kojoj valuti, ali PDV isključivo u kunama. Poreznici sad objašnjavaju: ‘Propisano je da se iznosi na računima iskazuju u kunama i uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se usklađuje iskazan u kunama uz primjenu tečaja iz članka 36. stavka 2. Zakona o PDV-u.’
Na otkriveni problem da će poduzetnik koji radi u kolovozu tek 1. rujna moći podnijeti zahtjev za povrat PDV-a, a da Porezna ima rok od čak tri mjeseca da ga vrati, poreznici preciziraju: ‘U vezi s navedenim ističemo da se rok za povrat PDV-a nije promijenio u odnosu na stanje do 1. srpnja 2013., on je i dalje 30 dana od dana predaje prijave PDV-a. Rok od 90 dana propisan je u slučaju kad je pokrenut postupak nadzora, što znači da je u slučaju pokretanja nadzora Porezna uprava obvezna vratiti PDV u roku od 90 dana od dana pokretanja nadzora.’ Problemu obrtnika s PDV-om tu nije kraj. Pitanje je kako upisati pretporez kada dio poslova obavlja kooperant koji pri izdavanju fakture tu poreznu obvezu prenosi na obrtnika. Obrtnik mora iskazati PDV i pretporez, platiti PDV, ali ne može odbiti pretporez. U Poreznoj odgovaraju: ‘Porezni obveznici koji PDV obračunavaju prema primljenim ili naplaćenim naknadama pravo na odbitak PDV-a ostvaruju u trenutku kad su isporučitelju platili račun za isporučena dobra ili obavljene usluge. Međutim, navedeno se ne primjenjuje na isporuke dobara unutar EU, stjecanje dobara unutar Europske unije, isporuku ili premještanje dobara iz članka 30. stavaka 8. i 9. Zakona o PDV-u, usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona o PDV-u i isporuke dobara, za koje je primatelj obvezan platiti PDV prema članku 75. stavku 1. točki 6. i članku 75. stavcima 2. i 3. Zakona o PDV-u te u slučaju iz članka 7. stavka 9. Zakona o PDV-u.’
Adresa s odgovorima Prema tome, poreznom obvezniku koji PDV obračunava prema primljenim ili naplaćenim naknadama kojem se obavljaju, primjerice, građevinske usluge obveza za obračun PDV-a i pravo na odbitak nastaje kao i poreznim obveznicima koji PDV obračunavaju prema izdanim računima, što znači da u graditeljskoj djelatnosti obrtnik pretporez može odbiti u obračunskom razdoblju u kojem je nadzorno tijelao ovjerilo situaciju o doista izvedenim građevinskim radovima, neovisno o tome je li izvođaču radova račun plaćen ili ne.’ Dakle, Zakon u ruke i temeljito čitanje!Detaljna objašnjenja i odgovore na svih deset Liderovih pitanja svakako iščitajte na internetskoj stranici Porezne uprave: www.porezna-uprava.hr, na naslovnoj je stranici poveznica za preuzimanje odgovora ‘Odgovori na pitanja vezana za PDV’, objavljena 12. kolovoza.