– Energetske politike, biznis i profesionalnost energetskog tržišta u Hrvatskoj su u proteklim razdobljima bili prilično zapušteni. Hrvatsko energetsko tržište pati od manjka pravilne brige – istaknuo je Andreas Rörig, predsjednik Uprave E.ON Hrvatska, u uvodnom izlaganju energetske konferencije u organizaciji E.ON Hrvatska, pod nazivom PowerUp.
Naglašajući da Hrvatska ima velik potencijal, Rörig je istaknuo zadaća svih dionika je oblikovati buduće energetsko tržište i stvoriti zamah za budućnost razvoj energetike, no to se ne može postići bez pravih strategija i s donošenjem odluka ‘na brzinu‘.
– Zajedno moramo raspraviti o novom dizajnu tržišta koji je u skladu s očekivanjima Europske komisije i koji omogućava predvidljive uvjete, povjerenje i mogućnosti za dugoročno investiranje. Također, moramo ubrzati investicije jer one do sada nisu bile dovoljno učinkovite. Hrvatska se natječe s tržištima u EU, a investitori će biti zainteresirani kada ćemo imati predvidive uvjete i privlačno tržište. A upravo su investicije te koje nam pomažu da gradimo i razvijamo državu te joj omogućimo svjetliju budućnost – istaknuo je Rörig.
Problemi s administracijom
I Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori, složila se da Hrvatska ne koristi dovoljno svoj potencijal. U sklopu panela ‘Rješenja za zelenu energetsku tranziciju i učinkovitost‘ koji se održao na konferenciji istaknula da Hrvatska ima iznimne resurse u obnovljivim izvorima energije te da je prava šteta da ih ne koristimo koliko moguće i potrebno.
– Na razini EU-a je u 2022. godini instalirano 16 gigavata vjetroelektrana, kapaciteti instaliranih sunčevih elektrana su se povećali za 50 posto, dok se u Hrvatskoj u toj istoj 2022. godini nije puno toga realiziralo ako govorimo o velikim projektima sunčanih i vjetroelektrana. Vrijedno je to što smo zabilježili rast integriranih elektrana u kućanstvima i industriji. A zašto se to dogodilo? Zbog energetske krize i rasta cijene energije pa su svi htjeli supstituirati tu energiju vlastitom proizvodnjom. Upravo zato smo u HGK napravili Pozition paper, dokument u kojem smo analizirali sve moguće prepreke koje smo mogli utvrditi u tom trenutku i ispalo je najviše administrativnih problema – kazala je Šćulac Domac.
Istaknula je da otprilike sedam godina nemamo dovršeno zakonodavstvo u području obnovljivih izvora energije te navela primjer nedostatka ‘Uredbe o kriterijima za natječaj za dodjelu energetskog odobrenja‘ koja je potrebna za realizaciju projekata na zemljištu u vlasništvu države – što je u najčešće slučaj – zbog kojeg novi investitori, odnosno oni koji su došli u Hrvatsku nakon lipnja 2021. godine praktički ne mogu realizirati projekte. Prošlo je više od 460 dana od kada je ta Uredba trebala biti donesena. U ovim kriznim vremenima, smatra, gotovo je svaki kilovat sat proizveden u Hrvatskoj prevrijedan da bi na njega čekali toliko dugo.
No, Maja Pokrovac, direktorica u Obnovljivim izvorima energije Hrvatske, istaknula je da će se sa novim uredbama koje će omogućiti realizaciju nekih projekata podići razina megavata te istaknula Hrvatska do 2030. može biti energetski neovisna, a prema podacima se vidi interes investitora. Dodala je da mi ne prolazimo samo energetsku tranziciju, već i političku, a na razini Europe su obnovljivi izvori energije prvi puta prevladavajući javni interes. Kazala je i da će Hrvatska i druge zemlje članice od iduće godine se morati puno brže realizirati projekte no što je to bilo do sada. Zbog toga bi Hrvatska, smatra, mogla doživjeti inflaciju projekata.
Prevelik uvoz energije
Šćulac Domac također se dotaknula zanimljivog podatka prema kojem je Hrvatska lani uvela 800 milijuna eura električne energije i time bila treći neto uvoznik električne energije na razini EU-a – a to je, smatra, prilično loš podatak. A iako je ove godine prvi kvartal bio dobar u tom smislu (zahvaljujući većoj količini kiše), Šćulac Domac ističe da je to kratkoročno.
– Ako pogledate unazad, Hrvatska proizvodi sve manje energije iz hidroelektrana. Na to drastično utječu klimatske promjene, pa se očekuje smanjenje proizvodnje električne energije iz hidroelektrana. Tako da nas rezultat iz prvog kvartala ne treba zavaravati, već treba raditi na novim obnovljivim izvora energije – na vjetru, suncu, geotermalna energija. Vrlo jednostavno rješenje, trebamo urediti tržište, ukloniti administrativne prepreke i ubrzati donošenje svih propisa – objasnila je Šćilac Domac.
Pokrovac je također apelirala je potrebno početi raditi na spajanju energetike i industrije. Kazala je da se više ne bi smjelo dogoditi da energetski intenzivna industrija nema vlastitu proizvodnju na mjestu potrošnje.
A da je potreban prijelaz na održivu industriju zahtijeva i čišću energiju, slaže se i Stephanie E. Trpkov, dugogodišnja konzultantica u Svjetskoj banci.
– Udio industrijskog sektora u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj je 2021. godine iznosio petnaest posto, dok je prometni sektor činio 32,3 posto. Kompanije u Hrvatskoj pod utjecajem su globalnih trendova i morat će se prilagoditi kako bi ostale konkurentne, stoga su nužne konkretne mjere za dekarbonizaciju i njihova provedba kroz strateška partnerstva i održive mogućnosti financiranja – istaknula je Trpkov.
Primjeri iz prakse
Unatoč brojnim izazovima, postoje kompanije koje su se odvažile krenuti ‘zelenim‘ putem, te već bilježe iznimne rezultate. Plivina tvornica u Savskom Marofu je investicijom E.ON-a izvela veliki projekt postavljanja solarnih panela na koje će se ‘spojiti‘ ovog vikenda. Kako je na konferenciji istaknula Romana Šantar, članice Uprave Plive, ta elektrana ima snagu pokretanja trećine potreba tvornice, a s njim će, kako predviđaju, godišnje uštedjeti oko 2 milijuna dolara.
Također, na konferenciji je sudjelovala i Tea Prestotnik Prebeg, direktorica sektora kvalitete i održivosti Valamar Riviere, koja je objasnila kojim strategijama i ciljevima oni kao turistička kompanije pridonose okolišu. Prestotnik Prebeg tako je objasnila kako oni u svojim kompleksima rade na smanjenju potrošnje energije i uvođenju obnovljivih izvora energije, a na 32 lokacije duž Jadrana imaju instalirane solarne elektrane. Također, istaknula je da brinu o bioraznolikosti, upravljaju otpadom, optimiziraju potrošnju vode, fokusiraju se na zapošljavanje lokalnih zaposlenika, te da su od 2015. godine do danas smanjili 70 posto proizvodnje emisija stakleničkih plinova. Inače, Financial times je uvrstio Valamar na listu klimatskih lidera kao jedinu turističku kompaniju.
Nedostatak podrške
No, iako su primjer pozitivne prakse i toga da se može, Prestotnik Prebeg je nadovezujući se na prethodnu na raspravu dodala je da se nimalo ne osjeća kao da imaju podršku za projekte koje izvode.
– Kao privatna firma koja posluje i u Hrvatskoj i u svijetu te puno uplaćujemo u državni proračun, ne osjećamo se kao da nas netko podržava. Kada krećemo s nekim projektom prolazimo kroz proces prebacivanja iz jednog ministarstva na drugo i ne znamo kome bi se uopće u tom smislu obratili. Mi imamo potražnju, imamo novce za investirati, imamo zemlji, sunce, vodu… ali sve što do sad napravili – a puno smo napravili – sve je bila naša inicijativa i uglavnom je trajalo puno duže no što mi htjeli i bilo puno skuplje jer se ‘lomilo‘ po birokraciji – kazala je Prestotnik Prebeg.
Vedran Belamarić, direktor energetskih infrastrukturnih rješenja E.ON-a Hrvatska, je u sklopu rasprave istaknuo da je energetska kriza ubrzala energetsku tranziciju, no apelirao je da svi moramo preuzeti odgovornost i preuzeti stvar u svoje ruke ze je kazao kako je upravo primjer njihove suradnje s Plivom pokazatelj da se može. Dodao da u tom segmentu postoje tri ključne riječi koje treba uzeti u obzir. Prije svega sigurnost opskrbe koja je kupcima jednako bitna kao i troškovi, zatim investicije i stabilnost koje one zahtijevaju, te konkurentnost.
Zaključno, Šćulac Domac je istaknula da su obnovljivi izvori energije rješenje za postizanje klimatske neutralnosti te dodala da je osim njih važan i vodik jer smatra da neki neće samo s obnovljivim izvorima energije uspjeti postići dekarbonizaciju.